Selasa, 29 Oktober 2019

Prossesu halo Kartaun Eleitoral iha Munisipiu Dili




Prossesu Atuál halo kartaun Eleitoral iha munisipiu Dili


Sidadaun iha nasaun ida tenki iha kartaun Identidade hanesan iha ita-nia nasaun Timor-Leste sidadaun iha kartaun identidade no iha mós kartaun seluk ne'ebé importante. sidadaun sira halo kartaun identidade presiza prossesu no iha prossesu ne'e presiza mós informasaun, ho ida ne'e mak  Iha sidadaun barak mak seidauk hetan informasaun kona-ba prossesu halo kartaun eleitoral. iha sidadaun lubun balun hetan informasaun kona-ba prossesu halo kartaun eleitoral maibe informasaun ne'ebé hetan sei utiliza sistema uluk ka simplesmente seidauk uza dokumentus balun hosi suku mak sidadaun ne'e horik ba. Realmente sistema dadaun ne'e utiliza ona dokumentus balun hosi suku ne'ebé ita iha ba.Tanba husi informasaun hirak ne'e mak halo sidadaun ne'ebé trata kartaun Eleitoral preokupadu ho dokumentus ne'ebé prisiza, iha balun to'o iha fatin halo kartaun eleitoral maibe dokumentus inkompletu entaun fila fali hodi hadi'a dokumentus hirak mak sei falla no aumenta dokumentus hirak ne'ebé seidauk iha. 
Problema hirak ne'ebé iha leten Ohin ha'u hasoru, haree no akompaña joven no idoju balun iha fatin halo kartaun eleitoral minisipiu Dili nian. ho ida ne'e mak ha'u hakarak fahe informasaun balun ne'ebé hetan ba joven, idoju ka maluk sira ne'ebé atu halo kartaun eleitoral no hakarak muda hela fatin, hadi'a naran, lakon maibe informasaun seidauk hatene, balun hetan no hatene informasaun maibe fatin la hatene, tuir mai ita akompaña hamutuk informasaun hirak ne'ebé presiza tebes hodi halo kartaun eleitoral espesifiku ba munisipiu Dili nian.

Espesifiku ba sidadaun sira ne'ebé hela iha Dili ho idade 17 ba leten atu halo kartaun eleitoral foun, hirak ne'ebé halo ona maibe presiza hadi'a identidade, muda hela fatin, kartaun lakon, direitamente ba iha STAE munisipiu Dili nian.
Dokumentus sira ne'ebé presiza mak hanesan:
A. sidadaun ne'ebé Rejistu kartaun eleitoral foun dokumentus komprovativus ne'ebé presiza mak hanesan:
-Sertidaun Nasimemtu Republika Demokratika Timor Leste (SN-RDTL), Sertidaun Batismu hosi igreja (SB), Billeti identidade Reppublika Demokratika Timor Leste (BI-RDTL), Passaporte Republika Demokratika Timor Leste ne'ebé sei Validu (P-RDTL), dokumentus hirak ne'e kualker ida maibe kopi no lori ho orijinal ba iha fatin rejistu;
- Lori mós Deklarasaun husi Xefé Suku;

B. sidadaun ne'ebé halo tiha ona kartaun Eleitoral maibe sei sala iha Naran, Data moris, Moris fatin, Hela fatin, dokumentus hirak ne'ebé presiza mak hanesan:
- Sertidaun Nasimentu (SN-RDTL), Sertidaun Batismu husi igreja, BI-RDTL, entre hirak ne'e kopi tahan ida no lori ho orijinal ba fatin rejistu;

C. Ba sidadaun ne'ebé halo tiha ona kartaun eleitoral maibe hakarak muda hela fatin entaun dokumentus hirak ne'ebé presiza mak hanesan:
- Deklarasaun husi Xefé Suku Destinadu ( atu muda ba); 
- Sertidaun RDTL, Sertidaun Batismu husi igreja, BI-RDTL, Pasaporte RDTL validu,  entre hirak ne'e kopi tahan ida no lori ho orijinal ba iha fatin rejistu;

D. Sidadaun ne'ebé halo tiha ona kartaun eleitoral maibe lakon tiha ona, atu halo fali dokumentus hirak ne'ebé presiza mak hanesan:
- Deklarasaun husi Polisia Nasional Timor Leste ( PNTL)
- Sertidaun RDTL, Sertidaun Batismu husi igreja, BI-RDTL, Pasaporte RDTL validu, entre dokumentus hirak ne'e kopi tahan ida no lori ho orijinal ba fatin rejistu.
Entre dokumentus Hirak ne'ebé prisiza husi parte A to'o D Map bele kór oi-oin signifika kualker kór Map ne'ebé sidadaun sira lori ba iha fatin rejistu.
horas atu rejistu tuir horas servisu nian signifika iha tuku 8:45-11:15 Dader no 14:00-16:00 lorokraik Oras Timor Leste. 

Ida ne'e mak prosessu halo Kartaun Eleitoral iha Munisipiu Dili nian.
sorin seluk keta haluha disiplina mós iha hatais signifika hatais tenki faru gola, tau sapatu, keta hatais kalsa badak, faru la iha gola, la tau sapatu.

Informasaun kompletu no klaru liu ba direitamente iha Administrasaun Estatal Munisipiu Dili nian.









Sabtu, 26 Oktober 2019

Ensinu Sekundaria 12 Novembru Primeiru Lugar ba kompetisaun Ginastika iha Timor-Leste





Ensinu Sekundaria 12 Novembru Primeiru Lugar ba kompetisaun Ginastika iha Timor-Leste

Jogu Eskolar tinan Akedémiku 2019 ne'ebé realiza hosi Federasaun Desportu Akadémika Timor-Leste ( FDA-TL ) ho tema Promove Físiku saúdavel, Kakutak Matenek no Neon Badinas, aktividade refere Inisiu iha loron 22 no remata iha loron 30 fulan Outubru tinan 2019.

Dili Gedung Matahari Terbit ( GMT ) loron  20/10/2019, Kompetisaun Ginastika ne'ebé realiza hosi FDA-TL tinan akadémika 2019 iha kompetesaun refere partisipa maximu hosi Ensinu Sekundaria sira hanesan: Paulo VI, São Pedro, Fitun Naroman Timor Leste (FINANTIL),  SACROSES, ANUR.
iha kompetisaun refere ensinu sekundaria 12 Novembru mak sai Primeiru lugar, segundu lugar hosi ensinu sekundaria 4 Setembru no terseiru Lugar hosi Ensinu Sekundaria ANUR.

iha fatin hanesan, Treinadór hosi ekipa Ginastika Ensinu Sekundaria 12 Novembru Prof. Fernando Xavier hateten durante ami-nia preparasaun hetan difikuldade barak no estudante mós iha ferias nia laran maibé ha'u esforsu an hodi buka sira no  kontaktu sira ida-idak ikus konsege duni mai no hahú ami-nia preparasaun, durante prosessu preparasaun ha'u fó hanoin no motiva sira atu sira iha vontade no espiritu nafatin hodi treinu, ikus estudante hirak ne'e hatudu duni sira-nia espiritu Ginastiku hodi kompete ho ensinu sekundaria sira seluk mak ohin hatudu rezultadu ne'ebé di'ak ka nu'udar primeiru lugar iha kompetisaun ne'e, Ha'u kontenti tebes ho rezultadu ne'e no  ha'u mós agradese ba estudante sira-nia esforsu tomak.  sorin seluk Xefé Ginastika hosi Ekipa Ensinu Sekundaria 12 Novembru Delmenzina Sari Geronimo  Senti Kontenti tanba bele hetan Primeiru lugar iha kopetisaun ne'e. Mezmu Iha ami-nia preparasaun semana ida de'it maibe tanba ami hotu-hotu iha vontade  mak ohin loron ami bele hetan rezultadu di'ak iha kompetisaun ne'e.

Iha fatin hanesan, Xefé hosi ekipa Ginastika 4 Setembru Israel Soares senti kontenti tebes tanba bele lori ha'u-nia ekipa hetan segundu lugar iha kompetisaun ne'e, mezmu iha ami-nia preparasaun minimu tebes maibe grasa maromak nian ami hetan rezultadu ne'ebé di'ak.

Sorin seluk, Xefé ekipa Ginastika Ensinu Sekundaria ANUR Irenia Coreia Maria da Costa Senti kontenti tebes no agradese ba aman maromak nia tulun, nia espiritu  hamutuk ho ami hodi lori esinu sekundaria ANUR tuir kompetisaun Ginastika  hetan terseiru lugar.


"Físiku Saúdavel, Kakutak matenek, Neon Badinas hodi lori Timor- Leste hadook an hosi konflitu mental no físiku hodi haburas no hametin liu tan paz, estabilidade iha ita rai no  ba mundu".

Paz iha fuan.........!
paz iha kakutak......!
paz iha asaun..........!
paz iha individu.......!
paz ba Timor............!
paz ba mundu............!


hosi: Ajor Domingos Amaral

Kamis, 24 Oktober 2019

Formasaun ho tema Jestaun Lideransa

FORMASAUN BA LORON SEGUNDU IHA POLO  UNIVERSITARIU UNTL  ERMERA ( GLENO ) HO TEMA GESTAUN LIDERANSA 

Formadór Prof. Dr. Zeto Costta

Konteudu:
I Parte: 
-Lia mak loke
- Prinsipiu Lider
- Estilu Lideransa
- Tipu Lideransa
- Treinamentu
- Relasionamentu/ Harmonia
II parte :
- Papel Lidér ba Futuru
-Kompeténsia Lidér
-Habilidade Lidér ba Futuru
-Lia mak taka

Lia mak Loke
Formasaun ba loron segundu iha Polu Universitariu Universidade Nasional Timor Lorosa'e munisipiu Ermera Portu administrativu Gleno ho tema ne'ebé interesante tebes ba Partisipantes lider Assosiasaun Fakuldade no membru ka reprezentante Klubu Estudu kada Fakuldade sira ne'ebé hamahan an iha UNTL. Iha Formasaun ba loron da-rua inportante tebes tanba haklean no hariku koñesimentu, abilidade Lider Assosiasaun no reprezentante klubu estudu sira nian hodi sai lider ne'ebé di'ak ba tempu agora no iha futuru," buat ne'ebé ita hala'o iha passadu mak ohin transforma ita ba  realidade hanesan ne'e no buat ne'ebé ita hala'o agora mak transforma ita iha futuru ne'ebé di'ak".
Ema hotu-hotu moris iha ona espiritu ida lider tantu feto, mane, ferik,katuas, labarik, hotu-hotu iha potensia ida lider. iha matenek nain balun hateten nu'une:
"Leadership is not about you get, it is about what you give and Leadership is not about authority, it is about Responsability, while others are making excuses", ( Leader in you).

Prinsipiu Lider:
Realmente lider tenki iha nia Prinsipiu, atu atinji prinsipiu ne'ebé iha liu hosi meiu oi-oin, entre meiu hirak ne'e bele muda hodi atinji propozitu ka prinsipiu ne'ebé iha maibe importante keta muda prinsipiu mak iha. antes ita kontinua paragrafu tuir mai ita destingi uluk Lider no lideransa:
koñesimentu jeral kona-ba Lider ema ne'ebé iha habilidade diriji/ xefé iha ekipa/ grupu, familia ba nia vizaun iha futuru. sorin seluk lider ema ne'ebé influensia ema seluk ho forma pozitivu hodi atinji objektivu komum.
Koñesimentu komum ba konseitu lider mak hanesan Arte ida ne'ebé iha hodi komanda ema sira liu husi mentalidade, influensia pozitivu, komportamentus, kapasidade, kualidade ida mós husi lider, nst...
entaun diferentemente entre konseitu Lider no Lideransa: lider katak ema ne'ebé iha kualidade autoridade ka Xefé; lideransa katak kualidade ida husi lider ne'ebé lidera/ komanda ka manda ema ho pozisaun mak iha. iha disionariu no teoria lubun boot defini tuir ida-idak nia linguajen maibe esénsia husi lider no lideransa pratikamente nafatin diferente tuir ida-idak nia sentidu rasik.

Estilu Lideransa:
Universalmente iha mundu adapta sistema Oi-oin iha ida-idak nia nasaun no lider sira mós iha estilu ne'ebé oi-oin hodi ukun iha sira-nia nasaun, sorin seluk la'os de'it lider sira ne'ebé ukun nasaun maibe individu ida-idak mós iha estilu lideransa diferente iha vida kontidiana. tuir mai estilu Lideransa hirak ne'ebé ita hasoru no hala'o iha vida kontidiana mak hanesan:
-Lideransa Autokratiku
-Lideransa Demokratiku
-Lideransa Aristrokratiku
-Lideransa Liberal
-Lideransa Situasional, nst...
Realmente Estilu lideransa hirak ne'e mak ita pratika no hasoru iha moris loro-loron. Pratikamente diferente Estilu hirak ne'e iha esensia, sentidu no signifikadu  ne'ebé ida-idak  iha.

Lideransa Autokratiku:
iha estilu lideransa ida ne'e pratikamente soberanu ne'ebé governa ho nia autoridade absolutamente no tipu lideransa ida ne'e autoritaria / Diretiva.

Lideransa Demokratiku:  
Pratikamente iha estilu lideransa ida ne'e karakteristika partisipativa / Konsultiva, husu opiniaun no ideia husi membru sira hotu hodi foti desizaun.

Lideransa Aristokratiku:
Iha estilu lideransa ida ne'e nia mós rona ema seluk nia opiniaun maibe desijaun iha lider.

Lideransa Liberal:
Iha tipu lideransa ne'e ema hotu-hotu iha liberdade iha nia ezekusaun ho ekipa ida ne'ebé madura no la nesesita lider sira de'it.

Lideransa Situasional:
iha tipu lideransa ida ne'e koñesimentu jeral ema nian hanaran kontijensia no sorin seluk konsiste iha estilu lideransa ne'ebé maturidade lidera iha situasaun ne'ebé iha ka hetan.
Tipu lideransa hirak ne'e mosu tanba iha realidade ne'ebé mak matenek nain sira observa ba espasu no tempu mak sira iha ba hodi hatur iha teoria. realmente teoria hotu-hotu di'ak maibe teoria ida ne'ebé di'ak liu mak rezolve problema realidade mak iha.
ita husik hela tipu lideransa hodi kontinua ba iha paragrafu tuir mai ho konseitu seluk.

Relasionamentu:
universalmente ema moris iha ona relasaun ho objetu no sujeitu, maibe partikularmente iha foka liu ba relasionamentu husi lideransa nian tanba pratikamente iha lider balun seidauk di'ak no iha balun di'ak. Relasionamentu ne'e hanesan teknika ida ne'ebé iha uza hodi halo ligasaun sintonia no empatia ho ema seluk iha ita-nia vida kontidiana, ho ida ne'e ita presiza iha kapasidade, komunikasaun, komportamentus,  atensaun iha relasaun ne'e.
ita husik hela parte primeiru hakat ba parte segundu nian.

Papel lider ba futuru:
ema hotu-hotu lider tantu labarik kiik, joven, katuas maibé importante mak sai lider ida ne'ebé halo di'ak ba ema hotu nia di'ak iha rai mak nia horik ba.
sai lider ne'ebé bele honestidade iha ema barak nia matan, respeitu hirakiamentu, normas mak iha. Valoriza ema sira ne'ebé iha ita-nia ekipa no ba ema hotu-hotu. sai verdadeiru lideransa liu hosi konfiansa ema hotu-hotu nian. Tanba iha diferente entre lider antigu no lider Futuru sira: ita haree hamutuk iha  kraik:

LIDER ANTINGU
LIDER FUTU

Lider Antigu: Separasaun
Lider ba Futuru: Integrasaun

Superioridade
Igualdede

Autokratiku
Partisipativu

Kumpri ba objektivu
Kumpri ba objektivu no  normas evolutiva

Hetan kulpa
Hetan kauza

Enfase iha  obidensia
endase iha  harmonia

Keta konfuzaun lider antigu mak hakerek iha kraik no lider ba futuru mak hakerek iha okos, ezemplu:
lider antigu : separasaun
lider ba futuru : integrasaun


Iha mós konseitu importante ne'ebé kona-ba diferente entre Xefé ho Lider hanesan tuir mai ne'e:

XEFÉ
LIDER

Xefe: Administra
Lider: Delega

Prioriza prosedimentu
prioriza kona-ba ema

foka ba prezente
foka ba futuru

mahusuk: Halo nu'usa ? Bainhira ?
mahusuk: Saida ? Oinsá ?

Impoin hodi Kontrola 
Inspira konfiansa

konservador
inovador

efisiente
efikaz

superfisial
Autentiku

iha konseitu hirak mak iha leten identifika kona-ba diferente entre lider pasadu/antigu ho lider futuru no kona-ba diferente entre Xefe ho Lider. tuir mai ita hakat ba paragrafu seluk.

Habilidade Lider ba futuru:
Realmente sai lider ne'ebé di'ak iha futuru presiza uza habilidade hodi rezolve problema, Dezenvolve prosessu foun iha sosiedade no iha mós habilidade relasionamentu ne'ebé diferente hanesan habilidade intrapesoais, habilidade interpesoais no habilidade espirituais. Tuir mai ita haree hamutuk habilidade hirak ne'e nia esensia:

Habilidade Intrapesoais:
refere  ba kapasidade individual hodi koñese ka hatene an rasik, pontus importante sira hanesan iha habilidade hodi kontrola, administra ita nia emosaun, sentimentu, pensamentu, relasiona ba autokoñesimentu. autoestima, autoimajen no atitude pozitiva.

Habilidade Interpesoais:
Refere liu ba individual ne'ebé  iha habilidade   relasaun di'ak ho ema seluk ne'ebé integra hodi hatene no responde adekuadamente humoris, temperamentus, motivasaun no deseju, iha artikulasaun no habilidade hatene respeitu, hatene rona, hatene ko'alia.

Habilidade Espiritual:
Refere ba komprensaun individual ba iha Verdadeira natureza infinitu, habilidade ne'ebé lori ekilibriu ba iha moris no paz iha ita-nia laran/ fuan, espesifika ba forsa interior, komprensaun, genosidade, maturidade, reflexaun no meditasaun.

Lia mak taka:
iha formasaun loron da-rua nian aprende buat barak maibe balun konsege kompriende no balun mós seidauk, hirak ne'ebé konsege kompriende hariku ona koñesimentu individual realmente la barak liu no la menus liu maibe kompriende no hatene sa mak aprende iha loron ne'e. No hirak ne'ebé konsege kompriende mak hakerek no lubun balun mós seidauk hakerek iha ne'e, maibe ita atu hatene klean liu kona-ba hirak mak hakerek iha ne'e bele buka ka peskiza iha Livru, google akademika no mós konsulta ba kolega, professor no ema hirak mak kompriende kona-ba asuntu ne'e. importante liu buka, lee, analiza, deskusau.tanba matenek na'in sira hateten "KOÑESIMENTU LA MAI RASIK TANBA NE'E TENKI BUKA KOÑESIMENTU".





Selasa, 22 Oktober 2019

Formasaun ho tema Rezolusaun Konflitu






Formasaun dala uluk iha Polo Universitariu Universidade Nasional Timor Lorosa'e ( UNTL ) Munisipiu Ermera (Gleno) ho tema Rezolusaun Konflitu

Formadó Dr. Armando Amaral

Konteudu:
- Lia mak Loke
- Definisaun Konflitu
- Tipu Konflitu
- Kauza hosi Konflitu
- Identifika kronolojia Konflitu
- Estratejia Rezolve Konflitu
- Sentimentu ba Konflitu
- Konsiderasaun Finais

Lia mak Loke
Formasaun ba dala uluk ka formasan iha loron primeiru iha polo Universitariu Ermera- Gleno ko'alia liu ba Resolusaun konflitu relevansia ba konflitu sira ne'ebé ema hasoru iha vida kontidiana. komflitu hanesan aktus sira ne'ebé mak akontese mai husi humanidade sira ne'ebé ho ideia, hanoin, interese lahanesan kona-ba objektu ka metas ne'ebé sai preoridade ba ema nia moris hodi hamosu desentendimentu husi individu ho individu, grupu ho grupu, individu ho grupu, grupu ho organizasaun, organizasaun ho organizasaun ho nu'une halo ema la konsiente hodi kria komflitu, husi ne'e mak ita hatene katak aktus ne'ebé mosu tanba la iha ema mak moris sen konflitu. Naturalmente komflitu ne'e moris hamotuk ona ho ema hahú husi ema moris mai, komflitu moris ho ema dala ida, sé ema la iha komflitu mós la iha. tuir cesaltino nia haktuir katak sé sosidade atu ba oin la bele hamosu komflitu.

Definisaun Konflitu
Ema hotu-hotu nia koñesimentu jeral ba konseitu konflitu mak guerra ( funu), Desentendimentu, falta harmonia, Kontradisaun ideia, kontradisaun Pensamentu, interese, nst...
iha disionariu Tetún Ofisiál konflitu katak laran-hirus ne'ebé mosu entre ema na'in rua ka grupu.
konseitu hirak ne'e mai ho nia sentidu rasik hodi esplika ba esensia husi konflitu ne'e rasik. ne'e mak koñesimentu jeral kona-ba konseitu konflitu no defini mós tuir disionariu dalen Tetun nian.

Tipu Konflitu
Universalmente diversidade tipu konflitu ne'ebé eziste maibe iha ne'e sita de'it konflitu ne'ebé ita hasoru iha vida kontidiana mak hanesan:
1.konflitu intrapesoál
2.konflitu individu ho individu seluk
3.konflitu individu ho grupu
4.konflitu grupu ho organizasaun
5.konflitu globál/ universal

1.Konflitu intrapesoál, konflitu ne'ebé individu  hasoru iha nia moris, realmente kada  ema ida-idak iha difikuldade no problema oioin tanba ita ser umanu ida ne'ebé inperfeitu. buat ne'ebé iha iha hodi hamosu konflitu iha individu mak Forsa, Frakeza, Ameasa, Oportunidade, buat hirak ne'e ita la kompletu mak halo ita mosu konflitu individu iha vida kontidiana.
2. Konflitu entre individu ho individu, dala barak mosu tanba iha ideia, interese, sentimentu no pensamentru entre individu ho individu seluk. presiza resolve ho integridade signifika honestu entre ideia, hanoin, sentimentu, asaun, normas, nst...ne'ebé tulun hodi fó solusaun.
3.Konflitu Individu ho grupu, dala barak konflitu ne'e mosu entre individu ida hasoru ema barak ka grupu, solusaun atu rezolve alternativu barak maibe tenki analiza ba vantajen no desvantajen husi konflitu ne'ebé iha.
4.Konflitu Grupu ho organizasaun, konglitu ne'e dala barak mosu fó impaktu negativu ba ema barak ne'ebé fora hosi konflitu ne'ebé iha, konflitu ne'e mosu entre ema barak ne'ebé inestruturadu  hasoru organizasaun ne'ebé estruturadu.
5.Konflitu Universal ka Global, konflitu ne'ebé mosu ema hotu-hotu sente nia impaktu, difikuldade, husi konflitu ne'e.ezemplu guerra mundial, impase politika iha pais ida, nst...

Kauza hosi konflitu
Universalmente kauza hosi konflitu ne'ebé mak iha liu hosi diferentes :
1.Metas ( Goals )
2.Valor ( Values )
3.Hanoin, Ideia ( Cognition )
4.Sentimentu ( Affect )
5.Hahalok ( Behavior ), nst...
Buat hirak ne'e mak hun hosi konflitu ne'ebé akontese iha vida kontidiana.

Identifika Kronolojia Konflitu
Realmente ita atu identifika kronoliajia hosi konflitu ne'ebé mak eziste presiza liu hosi mahusuk hirak ne'ebé mak hanesan :
1. Konflitu kona-ba saida ?
2. Tanba sa akontese Konflitu ?
3. Konflitu akontese iha ne'ebé ?
4. Konflitu akontese hodi bainhira ?
5. sé mak envolve iha konflitu ?
6. Oinsá akontese konflitu ?
liu hosi mahusuk hirak ne'e mak lori ita hatene klean kona-ba konflitu ne'ebé akontese ka iha.

Estratejia Rezolve Konflitu
- Rezolve Mesak
-Liu husi ema seluk
- hatene meiu no teknika
- Normas Juridika
- Identifika Rekursus ne'ebé presiza
- Arbitrajen no Mediasaun, nst...

Sentimentu ba konflitu
= Husu deskulpa ba malu
= komprimisiu sei la halo iha Futuru
= Assina Akordu
= Normas
= Punisaun, nst...

Konsiderasaun Finais
Tanba ne'e Liu hosi formasaun ne'e lori ita hatene oinsá halo jestaun ba konflitu ne'ebé ita hasoru iha vida kontidiana, espesifikamente loke no aumenta ita-nia koñesimentu hodi resolve konflitu ne'ebé ita hasoru. liu husi formasaun ne'e orienta ita atu rezolve problema presiza analiza, uza koñesimentu no kapasidade ne'ebé iha hodi tetu dezafiu no solusaun ne'ebé iha, analiza vantajen no desvantajen hodi nu'une rezolve ho solusaun ne'ebé satisfaz entre individu ho individu seluk ba konglitu ne'ebé iha.
Tanba ne'e formasaun extra-kurikular parte  importante mós hodi hasae koñesimentu, abilidade, skil estudante sira nian.

Ermera - Glenu, Loron segunda 21/10/2019

Nb. kontinua edisaun pajina tuir mai.












Jumat, 18 Oktober 2019

Hadomi La'os ho Liafuan

Hadomi la'os ho liafuan maibe liu husi hahalok ne'ebé loos 
 
Naturalmente Ema hotu-hotu iha Domin, husi domin mak ema halo relasaun ba malu hodi moris hamutuk sai família, grupu no sosiedade, entre ema hotu-hotu ne'ebé iha sosiedade laran ka mundu hatene hadomi la'os ema hotu-hotu. iha balun Hadomi ho liafuan de'it pratikamente la iha, balun hadomi ho pratikamente maibe sei konta tuir sa mak halo ona ne'e ba ema seluk ka sura buat ne'ebé nia halo ba ema seluk, balun iha oin dehan hadomi maibe iha kotuk kontrariu ka la hadomi, balun obrigatoriamente hadomi, balun hadomi ho fuan,laran, hahalok, paratikamente ne'ebé di'ak, nst...meiu barak hodi hadomi maibe tuir ida-idak nia maneira atu hadomi ho domin ne'ebé iha.
Hadomi la'os ho ideia ka hanoin de'it presiza asaun konkretu ka hatudu hahalok konkretu ida hodi justifika hadomi ne'ebé iha, wainhira dehan hadomi maibe iha hanoin ka sei ideia de'it ema la bele justifika no la bele hatene katak ida ne'e mak hadomi. iha Biblia hakerek dala uluk hosi joão hateten nu'une:
Anak-anakku, marilah kita mengasihi bukan denggan perkataan atau dengan lidah, tetapi dengan perbuatan dan dalam kebenaran, ( 1 joão 3:18 ).
la'os husi ita-nia ibun hodi hateten hadomi no la'os mós iha fuan laran mak dehan hadomi, la'os mós uza ita-nia nanal hodi hateten hadomi maibe hadomi tenki ho hahalok ne'ebé loos, hadomi nu'udar umanidade, hadomi ho asaun ne'ebé loos hodi nu'une bele hatene no senti hadomi ne'e.
Ita presiza hadomi ita-nia aktividade hotu-hotu ne'ebé ita halo iha moris tantu servisu iha kantor, negosiante, vendedor, traballadór, estudante, Professor, agrikultór, peskadór, kondutór, nst... ita tenki hadomi knar ne'ebé ita iha, la bele hadomi nia rejultadu de'it maibe importante mak hadomi nia prosessu hosi aktividade ne'ebé ita halo hodi nu'une fó  rejultadu di'ak liu tan. ema barak moris di'ak tanba sira uza tempu no oportunidade ne'ebé iha hodi hadomi sira-nia aktividade hotu-hotu. Iha Biblia Surat Paulos bodik ba sarani sira iha Galatia hateten nu'une:
Demikianlah tinggal ketiga hal ini, yaitu Iman, pengharapan dan kasik, dan yang paling besar di antaranya ialah kasih,( 1 korentus 13:13 ).
Iha ita-nia moris no iha ita-nia aktividade hotu-hotu buat ne'ebé importante mak ita tenki iha fiar, esperansa no Domin entre tolu ne'e valor bo'ot liu mak Domin. kuandu fiar, esperansa no Domin mak ema la iha ita-nia moris relasaun ba malu la'os hanesan animal rasional maibe animal irasional no  ita la bele halo aktividade hotu-hotu ho sussesu no moris atu ba ne'ebé ita la hatene, ita la fiar an hodi halo aktividade hotu-hotu ne'ebé iha, esperansa moris nian la iha, buat hotu-hotu ne'ebé ita halo folin laek, rejultadu zero ka buat ne'ebé ita halo atu halo saida, atu ba ne'ebé no kona-ba saida ? ezempu ita iha esperansa ida katak sai ema matenek maibe ita la fiar manorin, la fiar an, la fiar kolega sira ne'ebé fahe koñesimentu mai ita no ita la iha hadomi atu estuda, lakon Domin no vontade atu estuda oinsa ita atinji esperansa ida katak sai ema matenek, entaun presiza valor tolu ne'e la'o hamutuk hodi nu'une ita bele halo aktividade hotu-hotu ho sussesu, ezemplu iha esperansa ida katak sai ema matenek presiza iha fiar an hodi esforsu estuda, fiar manorin sira, fiar ema seluk ne'ebé fahe konesimentu mai ita, Presiza Domin ne'ebé bo'ot hodi hadomi estuda,nst... husi volor tolu ne'e ita bele atinji esperansa ne'ebé iha.
ema hotu-hotu Hakarak moris hakmatek, la iha terus, la iha susar, Harmonia, estabilidade, paz iha mundu dahuluk ema tenki iha Domin hahùn hosi individu relasaun ho individu seluk, forma família, grupu, sosiedade, nasaun ikus ba mundu, domin de'it la sufisiénte presiza hatudu hahalok ne'ebé loos iha vida individu nian, kuandu individu hotu-hotu  la iha Domin ikus la hadomi ona individu seluk realmente mundu sei iha problema barak, la iha paz no estabilidade, iha Biblia surat paulus bodik ba sarani sira iha Galatia hateten nu'une:
Karena itu, selagi masih ada kesempatan bagi kita, marilah kita berbuat baik kepada semua orang, tetapi terutama kawan-kawan kita seiman, ( Galatia 6:10 ).
Naturalmente ema moris ne'e dala ida tanba mate mak rohan ba moris iha mundu ho ida ne'e mak uza moris ne'e halo buat ne'ebé di'ak ba ema hotu-hotu nia di'ak kuandu mate buat hotu-hotu la iha ona só hela de'it memoria. wainhira iha oportunidade dada iis ka sei moris iha mundu ida ne'e di'ak liu hadomi ema seluk ho hahalok ne'ebé di'ak, liu-liu iha familia ida-idak nian. Halo di'ak ba ema seluk la hola ho osan mean no osan  mutin só presiza de'it ita-nia domin ita-nia vontade, ita-nia hadomi hodi nu'une hametin liu tan relasaun nu'udar umanidade iha mundu, realmente difisil sai ema ne'ebé di'ak, mezmu difisil maibe nafatin halo no hatudu hahalok ne'ebé di'ak ba maun, alin,  família, kolega eskola, kolega servisu, no ba ema hotu-hotu ne'ebé iha ita-nia sorin-sorin. Dala barak ita halo di'ak ba ema seluk maibe ita simu resposta ho hahalok ne'ebé la di'ak, ema ne'ebé ita halo hahalok di'ak no ajuda dala ruma bosok ita, ema ne'ebé ita ajuda dala ruma nia halo ita laran moras, ema ne'ebé presiza osan ita ajuda  ikus bosok fali ita, dala ruma ita fó oportunidade hodi servisu maine nia mak estraga ita iha servisu fatin, nst...iha ita-nia moris sempre hasoru ema bosok, nega ita, laran moras ba ita, konta ita, nst...maibe keta laran moras ita halo di'ak ba ema seluk mezmu ema ne'e la fó resposta ne'ebé di'ak maibe iha ema seluk sei halo mai ita di'ak liu tan buat ne'e ita halo ba ema seluk, liu husi ema ne'ebé ita koiñese no balun ita la koiñese. iha Biblia hakerek dala uluk husi Petrus hateten nu'une:
Sebab lebih baik menderita karena berbuat baik, jika hal itu dikehendaki  allah, dari pada menderita karena berbuat jahat, ( 1 Petrus 3: 17 ).
iha ita-nia moris halo buat ne'ebé di'ak ba ema seluk nia di'ak halo de'it, iha valor ne'ebé boot liu halo buat di'ak ba ema seluk mak ita hetan difikuldade iha ita-nia moris duke halo aat ba ema seluk ka halo  buat ne'ebé la di'ak no halo buat ruma la fó benefisiu ba ema seluk mak ita hetan difikuldade valor moris la iha. hamutuk hodi halo buat ne'ebé di'ak ba malu, hadomi malu wainhira hamutuk, ita moris la to'o tima atus ida no rua iha mundu ho ida ne'e uza moris ne'e halo di'ak ba ema seluk hodi nu'une loron ikus ema hateten ka konta ita-nia di'ak. iha musika Timor oan balun hateten nu'une:
(...) nu'udar moris ita ema ida-idak tuir nia dalan Balun moris hetan riku no balun moris hetan kiak maibe ne'e la lori sei rai hotu iha rai nia leten ita-nia loron to'o sei latan iha rai nia okos, (...) ne'eduni sei moris ne'e fó dame ba malu bainhira mate hotu ona, ( Musika husi Matebian Chico Maulohi).
Moris ne'e ida-idak la'o tuir nia koredor maibe buat ne'ebé importante mak halo di'ak ba malu, riku mak ita iha ajuda balun ba maluk kiak sira, fó la'os tanba buka oin hodi ema hotu koñese, fó la'os tanba obrigatoriu maibe fó tanba senti umanidade iha fuan. riku mak ita iha wainhira mate sei la lori, kiak mak ita hasoru mate la lori hotu-hotu tantu riku no kiak iha kuak modelu hanesan, hotu-hotu latan no dodok iha rai-nia okos, ho ida ne'e sei moris ne'e buat ne'ebé ita iha ajuda ba maluk ne'ebé presiza hodi nu'une dame iha ita hanesan mós dame iha rai ida ne'e ka mundu.
Tanba ne'e sei moris ne'e hadomi malu iha hahalok ne'ebé di'ak iha mundu, hatudu buat ne'ebé di'ak ba ema seluk, ajuda malu iha tempu di'ak no tempu susar, Hadomi ita-nia aktividade ne'ebé iha, keta konta ka sura tuir sa mak ita halo ona ba ema seluk.

Kamis, 26 September 2019

Solidaritas Front Rakyat Maubere Timor-Leste Untuk Free West Papua














Front rakyat maubere untuk west papua

Pernyataan Sikap.

Salam Pembebasan Nasional Bansa West Papua…!

Amolongo, Nimo, Koyao, Koha, Nare, Yepmum, Dormun, Tabea Mufa, Walak, Foi Moi, Wainambe, Nayaklak..

Wa…wa…wa….wa…wa…wa…wa…!

Surat pernyataan sikap bawah

Penangkapan Yang Kemarin Terjadi Di Kota Jakarta Dang Kota-Kota Lain Di Indonesia Terhap Front Rakyat Indonesia Untuk West Papua Dang Juga Insiden Baru-Baru Ini Terjadi Jayapura Dang Wamena Yang Telah Memakam Banyak Korban Orang West Papua, 22 Orang Yang Mati Dang Banyak Luka. Maka Kami Dari Front Rakyat Maubere Untuk West Papua Menyampaikan Pernyataan Sikap Poilitik Sebagai Berikut:

1. Hentikan Semua Bentuk Kejahatan Dan Penindasan Terhadap Bangsa West Papua;
2. Stop Kriminalisasi Terhadap Veronika Koman Pembela HAM Dang Ativis-Ativis Pro West Papua;
3. Bebaskan Surya Anta Dan Kawan-Kawanya;
4. Tarik Militer ( TNI –POLRI ) Organik Dang Non-Organik Dari Seluruh Tanah Papua;
5. Indonesia, Belanda Dang Amerika Segerah Bertanggung Jawab Atas New York Agreement 15 Aguntus 1962;
6. Presiden Jokowi Dang Wiranto Segerah Bertanggung Jawab Apa Yang Terjadi Di Papua;
7. Hormati Dan Lindugi Hak Kebebasan Berkumpul Dan Memgemukakan Pendapat Sebagaimana Yang Dimaksud Dalam Konstitusi Nkri;
8. Tutup FREEPORT, BP, LNG, TANGGUH, MNC, Da Yang Lainnya Yang Merupakan Dalam Kejahatan Kemanusiaan Di Atas Tanah Papua;
9. Buka Akses Bantuan Kemanusiaan Dang Jornalis Internasional Ke West Papua;
10. Kami Minta Kepada Komisioner HAM, PBB Untuk Segera Memantau Pelanggaran Ham Di Tanah Papua;
11. Referendum Adalah Solusi Demokratik Untuk Bansa West Papua.

Demikian Pernyataan Ini Kami Front Rakyat Untuk Bansa West Papua Sebagai Rasa Kemanusiaan Yang Adil Dang Beradab.

Salam Revolusi……………………….….!!!

Kita Harus Mengakiri…………………….!!!



ONE PEOPLE, ONE SOUL AND ONE DESTINY


Dili-Timor-Leste,27 augustu 2019

Sekretariu Jeral

( Adriano da Costa )

Kamis, 11 Juli 2019

Liberdade maibe Presiza Lei







LIBERDADE MAIBE PRESIZA LEI


Antigamente hahún maromak kria mundu inklui animal rasional no animal irasional livre atu halo buat hotu-hotu tuir vontade ida-idak nian maibe entre animal rasional no irasional iha limitasaun. ema mak nu’udar animal rasional tanba iha hanoin, sentimentu,duvida,servisu hamutuk,ko’alia, relasaun sosial,nst…kuda,karau,fahi,lekirauk,manu,elefante,nst,nu’udar animal irasional tanba la iha hanoin,la servisu hamutuk,la ko’alia,nst…entre animal hirak ne’e iha limitasaun tuir natureza ida-idak nian.hahún maromak kria ema primeiru iha mundu livre atu halo saida de’it tuir vontade ema nian maibe maromak limita tiha ema ne’e, iha jardin laran ai-hun hotu-hotu bele ku’u no han nia fuan maibe iha ai-hun ida iha jardin klaran ne’e keta ku’u no  han nia fuan se kuandu ku’u no han nia fuan sei hetan terus no susar to’o mate,( gênesis,2:15-18).animal irasional iha liberdade maibe sira mós iha limitasaun hahún kedan maromak kria buat hotu-hotu iha tasi laran rai maran tanba animal irasional hotu-hotu ema mak haree no tau naran,(gênesis,2:19).iha regra hirak ne’e objektivu hakesi relasaun di’ak no metin entre maromak ho ema iha mundu. Antes kontinua husi paragrafu tuir mai,hakerek nain lori ita hatene lai kona-ba konseitu liberdade no lei ne’ebé defini husi disionariu ka teoria balun hanesan tuir mai ne’e:
Etimolojikamente liafuan liberdade husi liafuan latin katak “libertas” signifika kondisaun ida ne’ebé livre no vontade hodi halo buat hotu-hotu ba nia an tuir nia hakarak ka indepedensia, no Konseitu liberdade defini husi disionariu tetun ofisiál katak estadu ka kondisaun la hetan kakesik ka hanetin iha,kondisaun foruk ka livre (tetun ofisiál,pj.249).tuir disionariu portugues liberdade katak direitu ema ida-idak nian atu halo saida de’it tuir nia vontade,iha posibilidade atu halo saida de’it la iha limitasaun,livre arbitriu ka iha poder hodi desidi la iha motivu husi ema seluk.(disionariu digital da lingua portugues). Etimolojikamente liafuan lei husi latin katak “Lex”signifika obrigasaun imposta, no Konseitu Lei defini husi disionariu portugues katak regra ida ne’ebé imposta husi autoridade estatal,norma ka karakter imperativu,imposta husi ema ne’ebé hodi governa ka limita ema nia asaun no implika obrigasaun hodi obedensia no iha sansaun bainhira kontra.(disionariu digital da lingua portugues). Ita hatene ona konseitu hirak ne’e nia sentidu loloos,tuir mai hakerek nain lori ita hotu hodi analiza no hanoin kona-ba realidade ohin loron nian.
Historikamente liverdade no lei la’os foin mak ema hatu’ur maibe desde hahún mundu ne’e eziste maromak kria ona.verdadeiramente liverdade ba ema hotu-hotu iha sosiedade ka iha familia ida hahún husi ita-nia beiala sira-nia tempu to’o ohin loron maibe iha limitasaun tuir ida-idak nia familia ne’ebé horik ba tanba beila dalas ba dalas liuba sira mós kria ona lei ba nia jerasaun sira hanesan normas kulturais ne’ebé otas ba otas sempre fiar no fó ondra ba normas sira ne’ebé kria husi beiala sira,ezemplu konkretu ida hanesan: tara bandu; barlake;bei-oan sira simu bua no malus husi lia-nain;adora kata,dima,belak;tunu manu fó han bee matan sira; nst…bei-oan sira kuandu la halo tuir normas hirak ne’e sei hetan terus,susar to’o mate,abitu ida ne’e aktual eziste hela.vantajen husi beiala sira hatu’ur normas hirak ne’e hodi bei-oan sira hametin fiar no tuir sa mak beila sira defini ona no hametin relasaun iha kultura ne’ebé beiala sira husik hela,objektivu hametin relasaun jerasaun ba jerasaun tuir mai.

Realmente atual liberdade ba ema hotu-hotu iha mundu maibe iha limitasaun tanba opta ona esperensia anterior ne’ebé iha hodi implementa normas iha idak-idak nia familia,grupu,sosiedade,kultural,servisu fatin,partidus polítikus,organizasaun internasional,organizasaun noun governamental,estadu,governu,nst..objektivu husi normas hirak ne’e hodi hamentin paz,estabilidade,regula ema nia komportamentu iha vida loro-loron, bainhira iha ema ida mak kontra normas hirak ne’ebé opta ona iha falimia ka servisu fatin ka iha fatin ne’ebé horik ba sei hetan deskriminasaun,punisaun,nst,.
Espesifikamente ba ita-nia nasaun Timor-Leste nu’udar nasaun direitu demokratiku no liberdade ba nia sidadaun hotu-hotu maibe iha limitasaun tanba iha konstituisaun rasik hodi orienta ka nu’udar instrumentu fundamental hodi harii Timor-Leste ida ho futuru kmanek,livre,demokratiku no garante katak nia sidadaun hotu-hotu iha lei nia okos ka hakruk ba lei.realmente sidadaun ida  mak kontra ka komete eru ruma la tuir lei sei hetan sasaun tuir lei haruka no bele hetan punisaun.
Partikularmente iha instituisaun estadu no governu ka instituisaun privadu sira iha Timor-Leste iha liberdade ba nia traballador ka funsionariu sira hodi ezerse ka husu sira nia direitu maibe iha mós normas partikular iha ida-idak nia instituisaun hodi regula funsionariu ka traballador sira ne’e.objektivu husi normas hirak ne’e hodi orinta komportamentu traballador ka funsionariu sira nian hodi nune’e servisu ho loos. Bainhira funsionariu ka traballador sira kontra ka la la’o tuir normas hirak ne’ebé eziste iha instituisaun ne’e sei hetan sasaun ka haruka sai husi instituisaun ne’ebé servisu ba.realmente sempre akontese iha instituisaun sira ne’e tanba funsionariu no traballador sira uza sala sira-nia liberdade.
Tanba ne’e ita presiza lei hodi limita ita-nia liberdade,la’os iha lei hodi limita ka halo ita sai atan  maibe orienta ita hodi respeitu mós ema seluk nia liberdade,orienta ita la’o tuir normas mak iha instituisaun sira nian hodi nune’e ita kontribui ba susesu instituisaun nian no esfesifiku  susesu ba ita-nian. se kuandu ema hotu-hotu livre la iha normas ida mak regula ka orienta ita realmente ita sei moris la hakmatek,la respeitu malu,la hatene di’ak ka aat,sala ka loos,nst..tanba ema hotu-hotu moris tuir nia hakarak, halo tuir nia hakarak,servisu ka la servisu tuir nia hakarak iha instituisaun ida,nst..ho ida ne’e lei nu’udar pontu fundamental ida iha ita-nia moris,iha instituisaun publiku no privadu.liberdade no lei naturalmente eziste iha ema nia moris tanba ne’e ita uza liberdade no lei ne’ebé iha ho di’ak hodi nune’e ita dezenvolve ita-nia an, hodi kontribui ba susesu iha instituisaun,estadu,governu no nasaun nian.

Referénsia
Biblia. Livru Gênesis, Kapítulu 2:15-19).              
 Disionariu Tetun Ofisiál
Disionariu Digital da Lingua Portuguesa
Https//.Www.Conceito Liberdade.Com.Asesu 18/07/2019
Https//.Www.Conceito Lei.Com.Asesu 18/07/2019

Kamis, 04 Juli 2019

Saida Mak Filosofia ?





Saida Mak Filosofia  no  Filosofia Hahú Husi Ne’ebé ?

Historikamente Filosofia hahún husi tempu antiga iha sékulu VI a.k.  iha grecia antiga, antes ne’e pensamentu ba ezistensia natureza no ema nian sai problema ida iha mundu ho ida ne’e momentu ne’eba uza de’it mitos mak esplika ba realidade ne’ebé eziste. Esplikasaun relevansia ho deuses la ho pensamentu ida ne’ebé rasional, Ho ida ne’e ema hotu-hotu mosu duvida barak kona-ba ema no natureza nia ezistensia loloos, no iha problema barak ema kestiona iha tempu antiga huhún husi ne’e mak mosu fiosofia.
Antes mosu liafuan filosofia,Heródoto uza uluk ona verbu ida filosofar,hafoin ida ne’e Heraclito uza substantivu filósofo,iha autor ka filósofo barak mak hateten ka indika Tales de Mileto mak primeiru filósofo tanba ema primeiru esplika kona-ba ezistensia mundu ( cosmos)  inklui ita ema  mai husi bee iha tempu ne’eba maibe nia seidauk defini eh uza loloos konseitu filósofo. ikus Pitagoras nu’udar ema primeiru ne’ebé mak defini ka klasifika konseitu filosofia, Pitagoras klasifika Filosofia ba parte rua mak hanesan: Philos katak Amor no Shophia katak Sabedoria,husi konseitu rua ne’e signifika katak Hadomi Matenek (Amor pela Sabedoria). Ema ne’ebé hadomi matenek nia matenek,no ema matenek bolu nu’udar filosofo. Ho ida ne’e mak  filosofia nu’udar inan ba siénsia ( a mãe da ciência),tanba filosofo katak ema ne’ebé matenek entaun ema  matenek mak kria ka hamosu siénsia. Iha mundu real ida ne’e siénsia sira ne’ebé  hahún husi tempu antiga,mediaval,moderna no kontemporénea iha ka eziste tanba mai husi ema matenek ka koñesidu ho filósofo.tamba ne’e hahún uluk to’o ohin loron no ba abanbainrua objetu estudu husi filosofia mak Maromak,Ema no Natureza.

Referensia
https//.www.origem a filosofia.com ( assesu, 05/07/2019)







Minggu, 30 Juni 2019

KONSEITU MORAL



KONSEITU MORAL


Ajor Domingos Amaral
77849385

Rezumu

          Iha traballu ida ne’e sei ko’alia  kona-ba Konseitu Moral, haree ba realidade moral orienta ema nia komportamentu no orienta ema halo buat ne’ebé di’ak entre ema seluk iha sosiedade laran. hahú husi moris moral eziste ona iha uma laran hafoin desenvolve sai ba sosiedade hodi halo ema  hatene di’ak ka at,sala ka los eh halo ema hatene respitu ema seluk no regra iha sosiedade leet tantu kulturál,tradisionál,relijioza,sosiál ho ida ne’e moral nu’udar xavé ne’ebé importante iha ema nia moris.

Liafuan xavé
Moral

Realmente moral hábitu ida ne’ebé orienta ema hotu-hotu atu la’o tuir normas mak iha tantu iha familia,grupu,kultura,sosiedade mezmu diferente normas, fatin, tempu,no ambiente, maibe ema tenki la’o tuir normas sira ne’e. Moral mós orienta ema nia moris loro-loron  hodi hatene respeitu no hadomi ema seluk,no halo ema konsiente hodi labele aplika hahalok imoral no amoral iha moris.
Partikularmente moral orienta ita ko’alia liafuan ne’ebé di’ak ba ita-nia inan,aman,maun,alin, kolega,no ba ema hotu-hotu,husi liafuan ne’ebé di’ak fó valor ba ema no bele halo harmonia no amizade di’ak entre ita ho ema seluk. Faktor importante ba moral mak inisiu husi individu ba familia_grupu_sosiedade.
Tamba ne’e moral kostume ida ne’ebé orienta ema nia komportamentu hodi obdese ba normas sira iha familia,sosiedade,grupu,kultura,tradisaun,ne’ebé hartur ona,mezmu diferente intensaun,desizaun,aksaun ho ema seluk maibe importante mak halo adaptasaun tuir normas sira mak iha. Tamba moral halo ema konsiente hodi hatudu hahalok di’ak iha sosiedade nia le’et no orienta ema hotu iha konsensia moral atu hatene ida ne’ebé mak di’ak no ida ne’ebe mak ladi’ak eh ida ne’ebé mak sala no ida ne’ebé mak los.


Moral husi lian latin  katak moralis signifika maneira,komportamentu ou kostume,entaun moral kostume ida ne’ebe orienta ita-nia komportamentu ka hahalok moris loron-loron nian, iha uma laran no ba sosiedade nia le’et no la’o tuir normas sira hotu-hotu mak iha.husi disionariu tetun ofisiál defini morál katak regra ka disiplina kona-ba halo buat ne’ebé di’ak no sees husi buat ne’ebé aat.
Moral konjuntu regra sira husi kultura,eduksaun,tradisaun no iha ita-nia vida loro-loron ne’ebé orienta komportamentu umanu iha sodiedade leet.regra sira difinida husi moral hodi regula umanu atu halo tuir buat ne’ebé di’ak eh bom kostume,ne’ebé assosiadu ho valores koletiva kada kultura eh kada sosiedade no konsénsia individual hodi hatene eskolla ida ne’ebé di’ak no aat,sala no loos atu nune’e bele moris iha paz no harmonia.ezemplu husi tradisaun Timor nian : hala’o serimonia kona-ba uma-lulik hotu-hotu mama-malus antes sae ba uma laran no tau tais,belak,mortein,nst, normas hirak ne’e desde beiala sira no sei tutan otas ba otas sei hala’o nafatin rituais ne’e,tanba konstume ida ne’e metin ona.
Faktor importante ba moral mak inisiu husi  uma laran ka Inan,aman tamba sira iha responsabilidade ne’ebé bo’ot atu akompaña no eduka oan sira sai ema ne’ebé di’ak no hatene respeitu inan,aman,familia tomak,kuandu iha uma laran oan sira respeitu inam aman, iha liur mos oan sira hatene respeitu ema seluk.tamba ne’e moral  hahú kuda husi  uma laran no respeitu uluk regra iha uma laran hafoin aplika sai ba iha sosiedade le’et.ezemplu, inan aman hanorin oan sira keta tolok ka hateten aat ema seluk iha fatin públiku.
Moral maka orienta ita-nia moris loro-loron hodi halo buat ne’ebé di’ak no orienta ita hatene kona-ba buat ne’ebé lo’os no sala, di’ak no aat hodi nune’e ita bele aplika buat di’ak iha moris loron-loron. Sorin seluk moral orienta ita ko’alia liafuan ne’ebé di’ak ho ita-nia inan,aman,kolega,no ba ema hotu, tambá ko’alia liafuan  ne’ebé di’ak mak individu no sosiedade  sei fó valor ne’ebé di’ak ba ita.ezemplu, la baku ema arbiru,la tolok ema,la nauk ema nia sasan,la oho ema,nst..
        Iha sosiedade nia le’et ita tenki halo tuir regra hotu ne’ebé sosiedade sira adapta ona ka moris tuir ona, ita tenki moris tuir no lao tuir regra sosiedade ne’e nian. Realmente iha fatin seluk ba fatin seluk regra sosiedade nian lahanesan maibe ita nafatin lao tuir regra sosiedade mak ita iha ba, importante keta aplika atitude ne’ebé iha ita-nia sosiedade adapta ona ba iha sosiedade sira seluk ne’ebe ita viagem ba.tamba ne’e moral orienta ita iha tempu saida de’it hodi ita halo tuir normas hotu mak iha.
Bainhira ita kontra prinsipiu moral ka normas hotu ne’ebé iha sosiedade nia leet ema hanaran ita imoral,ezemplu la respeitu ema,indisénsia,nst,.. no bainhira ita la halo tuir normas iha sosiedade nia leet ema hanaran ita amoral.ezemplu, sosiedade hotu determina keta oho ema maibe bainhira ita oho ema entaun ita amoral.


            Tamba ne’e moral sai xave ida ba ita-nia hahalok eh komportamentu  hotu, no mo’os sai xave ida ba ita-nia dignidade.moral orienta nia moris  lao tuir buat ne’ebe di’ak,  no orienta ita nia lia-fuan sira hotu ne’ebe ita koalia, Moral abitu obrigatoriu ida ne’ebé hodi ita lao tuir regra ka normas sosiedade ka grupu nian.tamba  hakarak sai ema ne’ebé di’ak no ema louva mak tenki obdese no respeitu regra ka normas sosiedade sira nian. moral halo ita hatene ida ne’ebé mak di’ak no at, sala no los hodi aplika iha moris lolon-loron.tamba prinsipiu husi moral mak orienta ita hodi honestidade,bondade,respeitu ema,determina sentidu moris kada individu no valor universal liu mak orienta komportamentu umanu iha relasaun ne’ebé saudavél no harmonia entre individu ho ema seluk.



REFERENSIA

https//www.opiniaun publiku kona ba moral, timor agora @emaill tl.com.
http://www.newmuslim.net/wp-content/uploads/2017/07/The-Foundations-of-Good-Moral-Character-2.jpg




Senin, 27 Mei 2019

PROGRESU JÉNERU HOSI KOLONIALIZASAUN PORTUGEZA, OKUPASAUN INDONEZIA TO’O RESTAURASAUN INDENPENDÉNSIA




PROGRESU JÉNERU HOSI KOLONIALIZASAUN PORTUGEZA, OKUPASAUN INDONEZIA TO’O  RESTAURASAUN INDENPENDÉNSIA

                                                                             Redasaun

Timor-Leste nu’udar nasaun Repúblika Demokrátika ida ne’ebé restaura nia independénsia iha loron 20 fulan maiu tinan 2002,antes to’o mai iha indepedénsia liu husi terus no susar oioin,hahún husi kolonializasaun Portugés durante tinan 450 nia laran  no portugés sira hanaran rai ne’e Timor Portugés maibe ho esforsu povu nian hosi dalas ba dalas no otas ba otas hahú brani hasoru terus no susar sira ne’e hotu, realmente ho mudansa tempu ne’ebé iha ikus Portugés sira husik hela rai Timor. liu tiha ne’e indonezia hahu okupa rai ida ne’e durante tinan 24 nia laran no hanaran rai ne’e Timor-Timur, durante okupasaun militar indonezia halo violasaun ba povu ne’ebé iha rai ida ne’e maibe povu nafatin ho atenbrani hodi hasoru situasaun sira ne’e hotu ikus iha oportunidade ne’ebé bo’ot ba povu atu desidi atu hamrik mesak nu’udar nasaun ida ka hamutuk ho indonezia, ho oportunidade ne’e povu hotu hili no desidi timor  hamrik mesak nu’udar nasaun ida, ho ida ne’e mundu rekoñese Timor nu’udar nasaun ida mós iha mundu ho naran Republika Demokratika De Timor-Leste, ohin loron iha ona  estadu no governu, iha ona konstituisaun rasik ne’ebé hateten ema hotu moris livre iha rai ida ne’e maibe iha responsabilidade no tuir lei. Ho ida ne’e iha konstituisaun  Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé vigor ona  iha artigu 17/2002 katak feto ho mane iha direitu ou oportunidade hanesan iha vida Politika,Sosiál,Kultural, no Ekonomiku.
Progresu generu[1] Hahún hosi kolonializasaun Portugés to’o mai iha restaurasaun idenpendénsia, valor jeneru lakon no mukit tebes iha ita nia le’et, tamba durante tinan atus lima liuba ita moris iha nakukun nia laran. Durante kolonizasaun portugeza mosu explorasaun bo’ot ne’ebé halakon valores feto nian liliu  hosi valores kulturais hanesan Patriakál ne’ebé hetan dominasaun maioria hosi mane no Poder tomak iha mane nia liman. Hosi tinan  ba tinan valores feto nian hahú desenvolve neneik, no durante iha okupasaun indonezia envolvimentu feto nian maioria iha vida politika hodi luta kontra inimigu sira.komesa nota ona katak progresu jeneru komesa desenvolve neineik hadi harii volor hanesan,poder hanesan,direitu hanesan,partisipasaun ba aktividade hotu hanesan,nst, mezmu iha difikuldade nia laran maibe komesa hamihis eh halakon deskriminasaun entre sexu hodi partisipa iha kualker aktividade hotu.  
Ho espasu ne’e timor leste  ohin loron  iha mundansa  ba jeneru tamba iha  igualdade partisipasaun iha aktividade Kulturál,Politika, Ekonomia,Sosiál nst, mezmu iha desafiu oioin maibe husi dezafiu sira ne’e mak bele loke Timor oan hotu nia hanoin hodi hadia idak-idak nia moris, atu nune’e timor oan hotu bele moris livre,  iha direitu hanesan,la iha deskriminasaun,moris iha paz  no harmonia nia laran. Mudansa ne’ebe bo’ot tamba agora feto bele hala’o aktividade livre hanesan mos mane,bele Partisipa Vida Politika,Kulturál,bele envolve an iha Governu no Estadu,bele sai hanesan Primeiru Ministru,Prezidente,realmente ne’ebe ita haree agora maka feto barak mak sai Xefé Aldeia,Xefé Suku,Administradora,Xefia iha Instituisaun Privadu no Governu no Estadu nian,Sekretaria,balun sai Ministra,nst, ne’e hatudu ba ita katak progresu jeneru iha ita rai komesa di’ak liu ona iha tempu uluk. tamba tempu uluk hafahek knaar entre mane no feto, sosiedade limita tiha feto so servisu iha uma laran,feto labele sai xefia iha aktividade Kultura,Polítika,nst,tamba feto la iha poder atu lidera,so mane mak bele sai xefe iha aktividade Kulturál,Tradisionál,Politika,nst,tamba mane iha poder atu lidera, maibe ohin loron  feto mos iha direitu hanesan mos ho mane bele hala’o aktividade saida de’it livre tamba iha ita-nia konstituisun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) rasik ne’ebé vigor ona  iha artigu 17/2002  katak feto ho mane iha direitu ou oportunidade hanesan iha vida politika,sosiál,kulturál,no ekonomiku.tamba ne’e mai ita tau aas valor jeneru tuir konstituisaun haruka.






[1] jeneru  refere ba feto no mane, no hanesan mata-dalan ida atu hatuur iha idak-idak nia fatin, katak  feto laos sai hanesan  mane, no mane labele sai hanesan feto, maibe idak-idak iha nian fatin  ho direitu no oportunidade  ne’ebe hanesan atu  valoriza valores pessoál.


Jumat, 05 April 2019

HATENE DUNI VENDEDOR MAIBE LA HATENE KRIA KONDISAUN BA VENDEDOR

                                                             
                                                                   
HATENE DUNI VENDEDOR MAIBE LA HATENE
 KRIA KONDISAUN BA VENDEDOR




 1.Fatin faan naan-tunu iha area Bebonuk
(Kondisaun la di’ak).
 2.fatin faan naan-tunu iha area Bebonuk
(uma at hotu).  







             




3.fatin faan ikan iha area Bebonuk
      (fatin tau ikan la iha).
                          
4.fatin faan ikan iha area Bebonuk,
(uma la iha).
                                 





                                                                                                     


5.fatin faan ai-han tradisional iha area largo lecidere,
(fatin la sufisiente).

6.fatin faan Nu iha area largo de lecidere,
(uma ka fatin tau Nu la iha).


                                                       












































Iha Timor-leste, partikularmente kapital Dili nu’udar sentru ba ekonomia iha rai laran, ho ida ne’e sidadaun balun husi Munisipiu ida-idak mai iha kapital hodi servisu no buka osan ho meiu oioin atu sustenta ekonomia familia nian. Nesesidade ekonomia familia nian obriga sidadadaun sira ne’e balun loke keos, loke loja,faan ikan,faan bani-been,Ai-leba,dudu karosa hodi faan manu no manu-tolun,faan animal,faan sasan ho karosa, fan Nu, faan modo tama sai bairu,no balun estudante mak faan sasan hodi sustenta sira-nia eskola,nst, entre vendedor sira ne’e  faan ho maneira oioin hodi buka osan atu sustenta nesesidade familia nian no balun hodi selu labarik sira-nia eskola no balun atende ba nesesidade importante familia nian. Haree ba realidade ukun nain ne’ebé povu fó fiar hakarak foti as dignidade estadu no nasaun nian hodi nune’e nasaun seluk ka ema hotu haree no hatene katak sira ukun di’ak ou boa Governasaun iha ita-nia rai, ho ida ne’e mak ukun nain sira kria lei[1]  ida hodi regula vendedor sira la bele faan iha dalan Publiku ka fatin Publiku. Realidade ukun nain sira kria lei la haree ba vendedor sira-nia kondisaun no la haree ba fatin ne’ebé  seguru ka dignu ba vendedor sira maibe haree liu ba estadu nia dignidade ka egoismu lider nian, ho ida ne’e vendedor sira mak la kumpri normas ne’ebé iha sei duni no halo atuasaun husi orgaun estadu nian balun.
 kapital Dili iha orgaun estadu nian balun mak responsabilidade ba sidade laran mak Administrador postu administrativu Dili,nst, sira hala’o ka servisu tuir lei ne’ebé estadu kria ona, iha lei balun ne’ebé regula vendedor sira keta faan sasan iha fatin Publiku iha Dili laran, maibe realidade sidadaun balun nesesidade ekonomia familia nia susar mak obriga sira hodi buka osan, liu husi faan sasan hodi hetan osan maibe lei ne’ebé iha regula sira aumenta susar atu hetan osan tamba vendedor sira ne’e susar atu faan sira-nia produtu lokal,kualker sasan saida mak sira iha atu faan hodi hetan osan, atu sustenta nesesidade familia nian susar tebes tamba fatin la favoravel atu vendedor sira uza hodi faan sasan,ho ida ne’e mak vendedor balun kontra tiha normas sira ne’ebé estadu kria,vendedor balun faan iha estrada ninin,balun faan iha fatin Publiku sira,nst,fatin ne’ebé estadu haruka vendedor sira ba faan sasan la to’o tamba númeru vendedor nian as tebes.
Realmente ema hotu hatene fatin ne’ebé estadu prepara ba vendedor sira la sufisiente no la bele responde ba númeru vendedor nian ne’ebé as. Fatin barak iha Díli laran ne’ebé estadu hatudu ka haruka vendedor sira atu uza hodi faan sira-nia sasan ba,maibe realidade fatin sira ne’e la iha kondisaun ne’ebé di'ak no la bele responde ba númeru vendedor mak iha. Fatin balun ne’ebé estadu kria no hatudu  hodi vendedor sira faan sasan ba mak hanesan: Largo de Lecidere estadu prepara fatin faan produtu lokal sira maibe realidade fatin ne’e la bele responde ba númeru vendedor ne’ebé iha tamba fatin kiik ka la sufisiente atu vendedor barak faan iha fatin refere. Fatin faan Nu iha Largo Lecidere ne’ebé estadu haruka sira faan ba maibe realidade fatin refere la iha kondisaun total tamba fatin kiik ka uma la iha,fatin tuur la iha,fasilidade sira la iha total, mak halo komprador barak  mak baruk ka la gosta atu hola Nu iha fatin refere. Estadu haruka vendedor sira ne’ebé faan ikan, hotu-hotu ba faan ikan iha area tasi ibun Bebenuk nian  maibe realidade estadu tau tiha vendedor sira hanesan ne’e, fasilidade faan ikan nian la iha total,fatin kiik,uma la  iha,fatin rai ikan la iha,fatin uza atu faan ikan la iha,nst, halo vendedor sira susar atu hetan osan no estraga hotu ikan sira ne’ebé iha tamba ema la dun hola no fatin tau ikan la iha entaun ikan sira sai dodok. fatin faan ikan-tunu, manu-tunu,naan karau-tunu,naan fahi-tunu,ka baibain ema bolu (sate) iha area tasi ibun bebonuk nian, fatin refere area ne’ebé kiik tebes,uma sira ne’ebé iha kiik maibe realidade tinan lima ona uma sira ne’e at ona maibe la iha rehabilitasaun husi parte kompatente,fatin han la sufisiente,fatin ne’e la bele respnde ba numeru vendedor sira ne’ebé as,nst, entre fatin hirak ne’e, iha mos fatin seluk ne’ebé estadu haruka vendedor sira uza hodi faan sasan ba maibe fasilidade la iha,no la iha fatin ne’ebé seguru no dignu atu vendedor sira uza.
Tamba ne’e  mak vendedor sira kontra normas ne’ebé iha,no la la’o tuir regras ne’ebé estadu kria,tamba normas sira ne’e kria la koerente ho realidade ne’ebé iha mak halo sidadaun balun ne’ebé faan sasan la obedénsia normas hirak ne’e. estadu kria kondisaun ne’ebé di’ak no sufisiente ba vendedor sira hodi faan sasan ba,vendedor sira ne’e sei la kontra regra ne’ebé iha,sei la faan iha estrada ibun no iha fatin publiku,nst, Realmente estadu haruka vendedor sira ba faan iha fatin ne’ebé estadu prepara maibe fatin sira ne’e kiik, la sufisiente no fasilidade la kompletu,nst, ho ida ne’e estadu hakarak sidadaun sira tenki tuir regra mak iha maibe estadu la senti realidade ne’ebé sidadaun sira hasoru, hanesan mos vendedor sira,orgaun estadu nian balun hatene mak duni sira tamba kontra regra ne’ebé iha maibe orgaun husi estadu nian balun nunka senti saida mak vendedor ka sidadaun  sira hasoru iha moris. ho problema hirak ne’e ita haree ba realidade estadu la hanoin atu kria fatin ne’ebé dignu ba vendedor sira maibe hatene mak duni vendedor sira no foti vendedor sira-nia sasan.



Iha redasaun simples ida-ne’e ha’u hakarak rekomenda ba parte kompetente katak  kria fatin ne’ebé dignu no seguru ba vendedor sira uza hodi faan sasan, no iha vendedor balun ne’ebé mak kontra normas,keta duni no keta foti sira-nia sasan maibe ko’alia didi’ak no haruka sira ba iha fatin ne’ebé estadu prepara ona.
Karik iha liafuan ruma mak lamonu ba laran,ha'u husu deskulpa,no nakloke ba hanoin kritiku no sujestaun sira hotu.






[1] Lei nú.33/2018 de 27 agusto kona-ba ijene no orden públika.(artigu 5 aliña E).