PROGRESU JÉNERU HOSI KOLONIALIZASAUN PORTUGEZA, OKUPASAUN INDONEZIA
TO’O RESTAURASAUN INDENPENDÉNSIA
Redasaun
Timor-Leste nu’udar nasaun Repúblika Demokrátika ida ne’ebé
restaura nia independénsia iha loron 20 fulan maiu tinan 2002,antes to’o mai
iha indepedénsia liu husi terus no susar oioin,hahún husi kolonializasaun Portugés
durante tinan 450 nia laran no portugés
sira hanaran rai ne’e Timor Portugés maibe ho esforsu povu nian hosi dalas ba
dalas no otas ba otas hahú brani hasoru terus no susar sira ne’e hotu, realmente
ho mudansa tempu ne’ebé iha ikus Portugés sira husik hela rai Timor. liu tiha
ne’e indonezia hahu okupa rai ida ne’e durante tinan 24 nia laran no hanaran
rai ne’e Timor-Timur, durante okupasaun militar indonezia halo violasaun ba
povu ne’ebé iha rai ida ne’e maibe povu nafatin ho atenbrani hodi hasoru situasaun
sira ne’e hotu ikus iha oportunidade ne’ebé bo’ot ba povu atu desidi atu hamrik
mesak nu’udar nasaun ida ka hamutuk ho indonezia, ho oportunidade ne’e povu
hotu hili no desidi timor hamrik mesak
nu’udar nasaun ida, ho ida ne’e mundu rekoñese Timor nu’udar nasaun ida mós iha
mundu ho naran Republika Demokratika De Timor-Leste, ohin loron iha ona estadu no governu, iha ona konstituisaun rasik
ne’ebé hateten ema hotu moris livre iha rai ida ne’e maibe iha responsabilidade
no tuir lei. Ho ida ne’e iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé
vigor ona iha artigu 17/2002 katak feto
ho mane iha direitu ou oportunidade hanesan iha vida Politika,Sosiál,Kultural, no
Ekonomiku.
Progresu generu[1] Hahún
hosi kolonializasaun Portugés to’o mai iha restaurasaun idenpendénsia, valor jeneru
lakon no mukit tebes iha ita nia le’et, tamba durante tinan atus lima liuba ita
moris iha nakukun nia laran. Durante kolonizasaun portugeza mosu explorasaun bo’ot
ne’ebé halakon valores feto nian liliu hosi
valores kulturais hanesan Patriakál ne’ebé hetan dominasaun maioria hosi mane no
Poder tomak iha mane nia liman. Hosi tinan ba tinan valores feto nian hahú desenvolve neneik,
no durante iha okupasaun indonezia envolvimentu feto nian maioria iha vida
politika hodi luta kontra inimigu sira.komesa nota ona katak progresu jeneru
komesa desenvolve neineik hadi harii volor hanesan,poder hanesan,direitu
hanesan,partisipasaun ba aktividade hotu hanesan,nst, mezmu iha difikuldade nia
laran maibe komesa hamihis eh halakon deskriminasaun entre sexu hodi partisipa
iha kualker aktividade hotu.
Ho espasu ne’e timor leste
ohin loron iha mundansa ba jeneru tamba iha igualdade partisipasaun iha aktividade Kulturál,Politika,
Ekonomia,Sosiál nst, mezmu iha desafiu oioin maibe husi dezafiu sira ne’e mak
bele loke Timor oan hotu nia hanoin hodi hadia idak-idak nia moris, atu nune’e
timor oan hotu bele moris livre, iha
direitu hanesan,la iha deskriminasaun,moris iha paz no harmonia nia laran. Mudansa ne’ebe bo’ot
tamba agora feto bele hala’o aktividade livre hanesan mos mane,bele Partisipa
Vida Politika,Kulturál,bele envolve an iha Governu no Estadu,bele sai hanesan
Primeiru Ministru,Prezidente,realmente ne’ebe ita haree agora maka feto barak mak
sai Xefé Aldeia,Xefé Suku,Administradora,Xefia iha Instituisaun Privadu no
Governu no Estadu nian,Sekretaria,balun sai Ministra,nst, ne’e hatudu ba ita
katak progresu jeneru iha ita rai komesa di’ak liu ona iha tempu uluk. tamba
tempu uluk hafahek knaar entre mane no feto, sosiedade limita tiha feto so
servisu iha uma laran,feto labele sai xefia iha aktividade Kultura,Polítika,nst,tamba
feto la iha poder atu lidera,so mane mak bele sai xefe iha aktividade
Kulturál,Tradisionál,Politika,nst,tamba mane iha poder atu lidera, maibe ohin
loron feto mos iha direitu hanesan mos
ho mane bele hala’o aktividade saida de’it livre tamba iha ita-nia konstituisun
Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) rasik ne’ebé vigor ona iha artigu 17/2002 katak feto ho mane iha direitu ou
oportunidade hanesan iha vida politika,sosiál,kulturál,no ekonomiku.tamba ne’e
mai ita tau aas valor jeneru tuir konstituisaun haruka.
[1] jeneru refere ba feto no mane, no hanesan mata-dalan
ida atu hatuur iha idak-idak nia fatin, katak
feto laos sai hanesan mane, no
mane labele sai hanesan feto, maibe idak-idak iha nian fatin ho direitu no oportunidade ne’ebe hanesan atu valoriza valores pessoál.