Senin, 27 Mei 2019

PROGRESU JÉNERU HOSI KOLONIALIZASAUN PORTUGEZA, OKUPASAUN INDONEZIA TO’O RESTAURASAUN INDENPENDÉNSIA




PROGRESU JÉNERU HOSI KOLONIALIZASAUN PORTUGEZA, OKUPASAUN INDONEZIA TO’O  RESTAURASAUN INDENPENDÉNSIA

                                                                             Redasaun

Timor-Leste nu’udar nasaun Repúblika Demokrátika ida ne’ebé restaura nia independénsia iha loron 20 fulan maiu tinan 2002,antes to’o mai iha indepedénsia liu husi terus no susar oioin,hahún husi kolonializasaun Portugés durante tinan 450 nia laran  no portugés sira hanaran rai ne’e Timor Portugés maibe ho esforsu povu nian hosi dalas ba dalas no otas ba otas hahú brani hasoru terus no susar sira ne’e hotu, realmente ho mudansa tempu ne’ebé iha ikus Portugés sira husik hela rai Timor. liu tiha ne’e indonezia hahu okupa rai ida ne’e durante tinan 24 nia laran no hanaran rai ne’e Timor-Timur, durante okupasaun militar indonezia halo violasaun ba povu ne’ebé iha rai ida ne’e maibe povu nafatin ho atenbrani hodi hasoru situasaun sira ne’e hotu ikus iha oportunidade ne’ebé bo’ot ba povu atu desidi atu hamrik mesak nu’udar nasaun ida ka hamutuk ho indonezia, ho oportunidade ne’e povu hotu hili no desidi timor  hamrik mesak nu’udar nasaun ida, ho ida ne’e mundu rekoñese Timor nu’udar nasaun ida mós iha mundu ho naran Republika Demokratika De Timor-Leste, ohin loron iha ona  estadu no governu, iha ona konstituisaun rasik ne’ebé hateten ema hotu moris livre iha rai ida ne’e maibe iha responsabilidade no tuir lei. Ho ida ne’e iha konstituisaun  Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé vigor ona  iha artigu 17/2002 katak feto ho mane iha direitu ou oportunidade hanesan iha vida Politika,Sosiál,Kultural, no Ekonomiku.
Progresu generu[1] Hahún hosi kolonializasaun Portugés to’o mai iha restaurasaun idenpendénsia, valor jeneru lakon no mukit tebes iha ita nia le’et, tamba durante tinan atus lima liuba ita moris iha nakukun nia laran. Durante kolonizasaun portugeza mosu explorasaun bo’ot ne’ebé halakon valores feto nian liliu  hosi valores kulturais hanesan Patriakál ne’ebé hetan dominasaun maioria hosi mane no Poder tomak iha mane nia liman. Hosi tinan  ba tinan valores feto nian hahú desenvolve neneik, no durante iha okupasaun indonezia envolvimentu feto nian maioria iha vida politika hodi luta kontra inimigu sira.komesa nota ona katak progresu jeneru komesa desenvolve neineik hadi harii volor hanesan,poder hanesan,direitu hanesan,partisipasaun ba aktividade hotu hanesan,nst, mezmu iha difikuldade nia laran maibe komesa hamihis eh halakon deskriminasaun entre sexu hodi partisipa iha kualker aktividade hotu.  
Ho espasu ne’e timor leste  ohin loron  iha mundansa  ba jeneru tamba iha  igualdade partisipasaun iha aktividade Kulturál,Politika, Ekonomia,Sosiál nst, mezmu iha desafiu oioin maibe husi dezafiu sira ne’e mak bele loke Timor oan hotu nia hanoin hodi hadia idak-idak nia moris, atu nune’e timor oan hotu bele moris livre,  iha direitu hanesan,la iha deskriminasaun,moris iha paz  no harmonia nia laran. Mudansa ne’ebe bo’ot tamba agora feto bele hala’o aktividade livre hanesan mos mane,bele Partisipa Vida Politika,Kulturál,bele envolve an iha Governu no Estadu,bele sai hanesan Primeiru Ministru,Prezidente,realmente ne’ebe ita haree agora maka feto barak mak sai Xefé Aldeia,Xefé Suku,Administradora,Xefia iha Instituisaun Privadu no Governu no Estadu nian,Sekretaria,balun sai Ministra,nst, ne’e hatudu ba ita katak progresu jeneru iha ita rai komesa di’ak liu ona iha tempu uluk. tamba tempu uluk hafahek knaar entre mane no feto, sosiedade limita tiha feto so servisu iha uma laran,feto labele sai xefia iha aktividade Kultura,Polítika,nst,tamba feto la iha poder atu lidera,so mane mak bele sai xefe iha aktividade Kulturál,Tradisionál,Politika,nst,tamba mane iha poder atu lidera, maibe ohin loron  feto mos iha direitu hanesan mos ho mane bele hala’o aktividade saida de’it livre tamba iha ita-nia konstituisun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) rasik ne’ebé vigor ona  iha artigu 17/2002  katak feto ho mane iha direitu ou oportunidade hanesan iha vida politika,sosiál,kulturál,no ekonomiku.tamba ne’e mai ita tau aas valor jeneru tuir konstituisaun haruka.






[1] jeneru  refere ba feto no mane, no hanesan mata-dalan ida atu hatuur iha idak-idak nia fatin, katak  feto laos sai hanesan  mane, no mane labele sai hanesan feto, maibe idak-idak iha nian fatin  ho direitu no oportunidade  ne’ebe hanesan atu  valoriza valores pessoál.