Kamis, 29 September 2022

HALO LEI HODI GASTA OSAN LA HAREE POVU NIA TERUS

 

HALO LEI HODI GASTA OSAN

LA HAREE POVU NIA TERUS

 

imajen kopia google, Tikus berdasi

Aranka ho muzika, husi Timor oan nian ida hateten nune’e: “Ekonomia sei toos hanesan fatuk, inflasaun mosu sulin hanesan bee, fakar osan ba dezenvolvimentu, sulin ba mai, tama asu bolsu, supermie falun ida, dehan han la bosu, hakarak han barak, para bosu lalais”,https://youtu.be/225THD9-DjY (KLAMAR_Korupsaun).

Iha rejime Demokrasia, lei nu’udar Maromak ne’ebé sidadaun hotu-hotu obrigatoriamente respeitu, hakruk, la’o tuir eh halo tuir, la’os de’it ema hotu hanesan iha Maromak nia oin maibe ema hotu-hotu mós hanesan iha lei nia oin, tantu kiik, boot, avo, metan, mutin, riku, kiak, nst…la iha diferensa iha lei nia oin.

Se mak halo lei ?  Resposta mak ne’e ema. Tanba sa halo lei?  tuir ha'u hanoin, halo lei atu regula, orienta ema tuir dalan loos  no moris iha prosperu, paz no estabilidade nian laran. Maibe ha’u impresta Bob Marley nia liafuan ida dehan nune’e: Ema bulak mak halo lei, ita buka paz no estabilidade, ita sei la hetan. Liafuan seluk atu hateten katak ema kanten, nauk ten, mafia ten, rakus ten mak halo lei,  ita povu buka igualidade, prosperu no ema hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, sei la haten no nunka atu hetan.

Ita hotu-hotu nia observasaun, tinan hirak ba kotuk no to’o agora, nai no lou sira halo lei, ita  nunka hatene, so ita povu rona de’it mak lei inan no lei oan maibe atu dehan saida no regula saida uza oinsa, ita povu nunka hatene, wainhira ita halo buat ruma, mak ema mai dehan, ita kontra lei ida ne’e, husi artigu ida ne’e no alina ida ne’e, ita los maibe dalaruma sai sala  tanba lahatene lei. Maibe nai no lou sira mak halo buat ruma, ema seluk mai dehan kontra lei ida ne’e, artigu ida ne’e no alina ida ne’e, sira mos  dehan halo ida ne’e, tanba tuir lei ida ne’e, tuir artigu ida ne’e no alina ida ne’e, sala maibe dalaruma sai los, tanba  halo lei no hatene lei.

Tanba ne’e nai no lou sira maioria halo lei fó benefisiu ba sira-nia an de’it, povu ne’e ignora tiha no  halo lei nunka haree ba povu nia terus, susar no halerik sira iha baze no area rural sira. Hau impresta muzika Timor oan nian ida dehan nune’e: ibun temi halakon korupsaun maibe sira mak koruptor, https://youtu.be/LhPKjDcorH8, liafuan seluk husi ida ne’e, mak korupsaun ne’e la’os de’it ilegal mak eziste maibe legal mós iha, pior liu legal mak buras liu.

Lei sira ne’ebé nai no lou sira kontenti los halo no promulga mak hanesan lei Pensão Mensal Vitalícia dos Deputados e Outras Regalias, ema lubun oan mak goja, https://www.laohamutuk.org/econ/pension/Law12007PensVitalPNPt.pdf  /  http://jsmp.tl/wp-content/uploads/2013/07/Projeitu-Lei-Pensaun-VItalisia-24_05_16-3.pdf, lei ajudas de custo por deslocaçoões serviço ao estrangeiro https://mj.gov.tl/jornal/lawsTL/RDTL-Law/RDTL-Decree-Laws-P/Decree-Law-2008-23.pdf, lei ida ne’e fo autorizasaun ba nai no lou sira vijita rai liu halo buat hotu uza osan estadu nian hahu husi la’o,han hemu, toba, nst… tuir kustu moris nasaun ne’ebé sira vijita. la’os de’it viajen ba rai liur maibe iha rai laran mos, lei autoriza sira halo hanesan ho sira ba rai  liur, karik toba, xefe hetan $60 no membru sira $30, karik la toba,  xefe $40 no membru sira $20,  kada ema ida,  https://www.mj.gov.tl/jornal/public/docs/2010/traducao/Traducao_DL_Regime_dos_suplementos_Remuneratorios_da_Administracao_Publica.pdf, Lei ida tuir mai ne’e, so halo povu kiik terus aumenta tanba lei autoriza oho povu nia animal sira hanesan  karau, bibi, fahi,  asu, manu iha dalan publiku, kokonrda lei ne’e maibe teki sosializasaun uluk hafoin halo lei ida ne’e https://www.mj.gov.tl/jornal/?q=node/1341, lei barak loos ne’ebé fo benefisiu ba nai no lou sira duke ba povu.

Tanba haree ba realidade nai no lou sira simu kareta estadu nian ida-ida, balun pozisaun rua nune’e kareta mos rua, aumenta salariu ne’ebé kobre ema nain tolu ka hat nian pozisaun, balun simu motor, aumenta salariu ne’ebé kobre ema nain rua ka tolu nian, aumenta osan han, pulsa telemovel, pulsa eletrisidade, nst…

Povu kiik mate ho salariu $115/20, https://pt.countryeconomy.com/mercado-laboral/salario-minimonacional/timor leste maibe nai no lou sira nia salariu mak US$ 2.500, haree link ne’e https://www.mj.gov.tl/jornal/?q=node/852 / https://www.cfp.gov.tl/wp content/uploads/2018/08/Regime-Geral-das Carreiras.pdf

Ho ida ne’e, ha’u impresta muzika Timor oan ida nian dehan  nune’e: ko’alia ami sala, nonok ami terus, boot mak halo aat estadu hadi’a, kiik mak halo aat tau lista mean hanesan ema at,(Vokal Tino), https://youtu.be/YLBS5CoV4vk.

Agora dadaun povu halerik ba bee mós, eletrisidade, Estrada, saude, edukasaun, ekonomia maibe kuitadu nai no lou sira ignora, halo politika rebo-rebo ho liafuan as maibe implementasaun la iha, povu konfuzaun ho matenek ne’ebé nai no lou sira iha. Salariu boot, servisu rezultadu la iha, tun vijita povu estadu selu tan, povu fo han tan maibe la iha mudansa ne’ebé serteza no duradoura iha povu leet, ida ne’e hatudu katak tun buka osan estadu nian no buka hahan no tais povu nian.

Tanba ne’e imi rasik halo konkluzaun, akompaña ho  Timor oan nian muzika hirak tui mai ne’e: 

1.https://youtu.be/YLBS5CoV4vk, (moris kiak iha ha'u rai)

2.https://youtu.be/QRwO62uZLOA, (moe ne'e iha ne'ebe)

3. https://youtu.be/225THD9-DjY, (Korupsaun)

4.https://youtu.be/cpL67ub2QKM.  ( se mak ukun rai ne'e, liu rai ka la'o rai)

 

 

 

 

 

                                

 

 

 

 

 

 

 

Selasa, 27 September 2022

HANOIN : LA’OS REALIDADE, PERMANENTE, FRAZIL

 

HANOIN : LA’OS REALIDADE, PERMANENTE, FRAZIL

imajen kopia husi google

Redasaun badak ida ne'e, ko'alia kona-ba hanoin iha karakteristika tolu, ne'ebe ita infrenta iha moris loron-loron. klaru katak iha balun konkorda no balun diskorda ho argumentu hirak tuir mai. maibe liman nakdedar hakerek. Tanba ne'e, nakloke ba kritika, sujestaun  no ideia sira ne'ebe fo liu husi komentariu.

Ema hotu-hotu iha problema, terus no susar  maibe diferente entre ida ho seluk tanba ema nia moris ho hanoin la hanesan. Tuir koridor idiealista,  ema nia moris loron-loron hasoru problema, ne’e tanba mai husi hanoin, barak liu mai husi hanoin ba futuru  no arepende ho pasadu. Ema ne’ebe hanoin di’ak mak bele hakat liu problema, terus no susar iha moris loron-loron nian, maibe ho hanoin ne’ebe ladi’ak, nafatin hasoru realidade moris ne’e, ho ida ne’e, asuntu sira ne’ebe kiik no fasil sai hanesan asuntu ne’ebe boot no difisil, nune’e susar tebes atu halo no fó solusaun tanba ho hanoin ne’ebe duvida no arepende ka ho hanoin ne’ebe ladi’ak.

Wainhira  loron-loron ho hanoin duvida ba futuru no hanoin arepende ba pasadu ne’ebe terus tebes, signifika moris la iha funsaun ba ita-nia aan no ba ema seluk ka sosiedade tanba buat kiik sai hanesan buat boot no buat fasil halo sai buat ne’ebe difisil liu. Ho iha ne’e, ita-nia prezensa so aumenta problema, terus no susar ba ita-nia aan rasik no posibilidade ba ema seluk tanba halo ema seluk preokupa ho realidade moris ita nian. Tanba ne’e, ema ho hanoin duvida ba futuru no hanoin barak arepende ba pasadu sei lasente no la konsiente furak moris nian loloos.

Oinsa bele hatan ba problema ida ne’e ? pasu dahuluk mak tenki kompriende didi’ak kona-ba, esensia husi lala’ok hanoin ninian, tanba ejistensia konseitu lojiku hotu-hotu mai husi hanoin, hahun ho ida ne'e mak ema halo asaun ruma, ne’ebé dook husi nia poder no kapasidade.

Partikularmente, hanoin iha karakteristika baziku tolu, ne’ebé ema iha mak hanesan: dahuluk hanoin la’os realidade, daruak hanoin provizoriamente, datoluk hanoin frazil. Karakter  hanoin tolu ne’e, sai baze fundamental ba ema ida tanba ida ne’e, presiza buka hatene idak-idak ninia koridor hodi ita bele hakat liu dezafiu no problema iha hanoin.

Ko’alia kona-ba, hanoin la’os realidade, klaru iha ema barak diskorda hanoin ida ne’e, maibe iha ne’e atu argumenta de’it katak, hanoin la’os realidade maibe hanoin baze resposta husi realidade ne’ebé eziste, no hanoin esensia husi abstratu, konseptual husi hanoin ne’ebé iha.

Hanoin mós provizoriamente, serteza balun diskorda ho konseitu ne’e, maibe sita de’it katak, hanoin ne’e la permanente ho rajaun hanoin mai (ya datang), hanoin ba/liu (ya pergi/berlalu) no hanoin mudansa (ya berubah), hanoin mudansa depedende ba situasaun no kondisaun ne’ebé iha, nu’udar ezemplu: moras hanoin hotu iha mudansa, kolen hanoin movimentu la dun di’ak, wainhira bosu hanoin la’o normal maibe kuandu hamlaha hanoin la funsiona ho di’ak  no servisu la maksimal no sai preokupasaun boot.

Hanoin mos frazil, tanba buat ne'ebe ita hanoin, dalaruma loos no dalaruma sala, la’os hanoin hotu-hotu loos no sala, maibe tanba dalaruma fiar demais ba saida mak iha hanoin, nune’e lori ita ba terus, susar no hamosu konflitu, kria violensia no halo hahalok aat tantu ba an no ba ema seluk, tanba hanoin sempre iha mudansa husi segundu ba minutu husi minitu ba oras no husi oras ba loron, tuir kondisaun no situasaun saida de’it mak ita hasoru iha moris.

Tanba ne’e, atu netraliza hanoin ne’ebé iha, presiza auto-dialogu entre pensamentu no sentimentu, depois halo asaun tuir rejultadu dialogu ne’ebé iha. Labele uza semtimentu  ignora pensamentu no keta uza pensamentu ignora sentimentu, atu foti desizaun hodi halo asaun, importante hanoin analiza/auto-dialogu, eskolla rejultadu dialogu no ikus liu mak halo asaun.

  

 

 

 

Rabu, 21 September 2022

Abrão Saldanha: PROBLEMA NE’EBÉ KOMETE HUSI FOINSA’E ESTADU, GOVERNU NO SOSIEDADE HOTU TENKI TAU MATAN

 

Abrão  Saldanha: PROBLEMA NE’EBÉ KOMETE HUSI FOINSA’E

ESTADU, GOVERNU NO SOSIEDADE HOTU TENKI TAU MATAN



Iha loron 21 setembru tinan 2022  nu’udar loron importante ba mundu inkliu Timor Leste  tanba konsidera loron  DAME MUNDIAL.  Ho ida ne’e joven sira ne'ebe haknar an iha organizasaun voluntariu Yuoth Peace Building in Timor Leste (YPBTL) organiza aktividade selebrasaun loron importante ida ne’e ho mrsa dame hahu iha jardin 5 de maiu mai to'o iha rejidensia Sekretariu Estadu Juventude no Desportu Timor Leste nian. Ho tema  DAME MAK SAVE BA DEZENVOLVIMENTU.

Intervensaun badak husi Sua Exelesia Sr. Abrão Saldanha, ba selebrasaun loron Dame Mundial  ida ne’e ba joven sira ne’ebé partisipa iha aktividade refere.

Loos duni iha realidade konflitu ne’ebé mosu iha fatin-fatin rona mak joven nia naran. Problema  entre individu ho individu, individu ho grupu no grupu ho organizasaun sira ne’ebé  eziste iha ita-nia paíz, klaru konflitu hirak ne’e maioria komete husi joven idade produtivu sira maibe sala la’os husi sira maibe liu husi prosesu naruk iha pasadu nune’e responsabilidade ema hotu-hotu nian.

Konflitu, problema no violensia oioin ne’ebé akontese ne’e impaktu husi kolonializasaun Portugal  durante 450 anus no Indonesia durante  24 anus, nune’e inan no aman iha esperensia  no sai hanesan kultura ka toman ida husi familia. Ho ida ne’e, pensamentu ema nian atualidade laharee ba kauza no impktu sira husi pasadu ho ida ne’e, sosiedade sira lais loos  julga  joven nu'udar autor ba konflitu no violensia sira.

Problema sira ne’ebé eziste estadu, governu no sosiedade tomak tenki tau matan tanba ida ne’e  iha ita-nia uma laran rasik. Resolve no tau matan La’os mós ho dalan  hatudu liman ba sira, liu-liu ita-sira joven keta  hanoin aat ba maluk seluk, grupu seluk no organizasaun seluk tanba ida ne’e la di’ak, ne’e sala ona, hahu konflitu mak  iha ne’e tanba iha ona grupu ida di’ak no grupu ida aat, konflitu nia hun mak nee ona, basa joven sira lakon sira-nia auto-istima husi sosiedade, ho ida ne’e sira hakarak afirma  an hodi  halo buat saida de’it mak sira hakarak, tanba ne’e presiza investe ( Abrão Nokosiku Saldanha).

Ironiku liu tan estadu, governu  no familia iha espektativa ka hakarak ida ne’ebé aas ba foinsa’e sira katak joven tenki halo di’ak, atetude di’ak, kria kampu servisu ba an, hahalok di’ak iha sosiedade, sai ai-rin nasaun nian, keta kria konflitu, keta kria problema, kontribui ba paz no estabilidade nasionál, nst…

Estadu, governu no familia haluhan an, tanba sa ? tanba estadu no governu seidauk iha politika serteza ba joven sira, hahú tempu uluk to’o agora, la investe, la kapasita mentalidade joven sira nian, públiku kestiona Sistema edukasaun, ekonomia, kampu servisu menus, nst.. familia barak liu-liu inan no aman, la barik moris mai nia inan aman preokupasaun menus ba oan, preokupasuan naton kona-ba oan nia estudu,   eskola iha ne’ebe ? eskola di’ak ka ladi’ak ?, la prokupa kona-ba han halo nu’usa, servisu oinsa lapreokupa, ba ne’ebé la preokupa, halo saida la preokupa, wainhira oan bo’ot tiha no joven tiha mak inan aman nia espekta los oan atu di’ak, ne’e di’ak oinsa? Oan kikoan  lapreokupa, la preokupa oan nia  eskola, laprokupa oan nia moris, agora joven tiha hahalok hanesan ne’e obriga tenki sai di’ak, ne’e di’ak oinsa? Ne’e labele sala iha joven nia liman, maibe sala ita hotu nian, tanba tinan barak la halo buat ruma ba joven sira, sira sei tinan lima no nen ita halo saida ba sira?  agora sira iha ona tinan ruanulu  no agora buka hakarak ba an lolos, sira halo tun halo sae, sira halo konflitu pasensia.

 

Atu halakon konflitu no hahun kedan husi kiik familia liu-liu inan ho aman tenki tau atensaun masimu ba oan no orienta tuir normas etika no moral familia no sosiedade nian, estadu no governu tenki fasilita formasaun no kapasitasaun sientifiku, teknolojiku  tuir era kontemporanea. Tanba atu joven sai di’ak ne’e la’os baratu, la’os iha loja china ita ba hola de’it maibe estadu, governu no familia tenki investe,tenki fera ulun, tenki ajuda sira, tenki halo lei, fo dalan, tenki iha solusaun ba sira, hamutuk ho joven sira, promove labarik, joven sira-nia talentu, abilidade no kapasidade sira, familia liu-liu inan ho aman diriji no orienta sira hahú husi idade kiik to’o joven, estadu no governu tenki iha politika serteza no kria kondisaun dignu ba labarik no joven sira hotu-hotu ho ida ne’e mak ita bele reduz konflitu no prolema sira ne’ebé komete husi joven sira.( Abrão Nokosiku Saldanha).

Realidade ita observa violensia sai hanesan kultura ida iha sosiedade, atu halo kotu violensia para harii  paz ida duradora tenki iha revolusaun mentalidade hahú husi labarik kiik, joven no idozu atu nune’e hakotu kulturas violensia hodi harii fali paz duradoura iha ita-nia paíz, ne’e hahú husi ema idak-idak. Atu iha paz ida duradora no hahu fali kultura la iha violensia, tenki iha mos dezenvolvimentu setor sira seluk hanesan edukasaun, saude, ekonomika, politika, turizmu, sosial no sira seluk ne’ebé mak bele asesgura iha justisa, ida ne’e estadu, governu, sosiedade no foinsa’e sira presiza hanoin atu halo, liu-liu muda fali imajen ida ita nian ka apelidu ida joven tudador, ne’e so ita rasik mak provas ida ne’e hodi nune’e joven nia apelidu tau fali kontribuidor no autor ba paz no dezenvolvimentu.

Tanba ne’e estadu, governu no sosiedade liu-liu familia tenki tau matan, orienta, diriji oan sira hahu husi kiik to’o idade produtivu ka joven, estadu no governu iha politika klaru ba joven sira, iha asaun ba politika ne’ebé iha ona ba joven sira. hahu hanoin kona-ba oinsa esplora joven sira nia potensia, para hatudu sira-nia kapasidade, abilidade no talentu sira, suporta no motiva  joven sira hodi kore an husi apelidu  dehan halo problemador, esforsu ba joven sira-nia kreatividade oioin, para hatutan joven sira-nia potensia, bele aproveita sira-nia potensia, ba buat ne’ebe mak di’ak liu hodi nune’e halakon konflitu hari paz perfeitu  iha sosiedade.

Tanba ho paz deit mak ita bele garantia estabilidade, tanba sa estabilidade ne’e importante? Antes ba dame iha uluk estabilidade basa estabilidade mak kondisaun ba dezenvolvimentu ida tanba estabilidade ne’e katak kondisaun ne’ebé la iha mudansa, fó oportunidade ba ema atu halo buat hotu iha nia vida tomak, estadu karik iha planu la iha sofre oioin, para altera situasaun ,tanba sira iha adaptasaun oioin, kondisaun ida ne’ebé fó biban ba ema atu halo sevisu, se ida ne’e la iha, servisu sei la iha, ema sei la bele halo sira-nia aprojetu no estadu eh governu labele halo projetu entaun paz ne’e sei la iha nafatin tanba justisa  ne’e la iha. Tanba ne’e mai ita hamutuk kore an tomak husi konflitu hotu-hotu hodi hamrik iha fileira ida solusaun ba povu no rai ida ne’e.

 

 

 

Kamis, 15 September 2022

MEMBRU GAM NO GAR KOMETE KRIMI SEI MULTA $200-$2.000 DOLLAR

 

MEMBRU GAM NO GAR KOMETE KRIMI SEI

MULTA $200-$2.000 DOLLAR

imajen kopia iha google

Iha redasaun ida ne’e ko’alia kona-ba membru GAM no GAR sira ne’ebé komete krimi iha fatin ne’ebe de’it sei hetan sansaun tuir normas husi KRAM ninian. Informasaun sira ne’e hetan husi jornal DIARIU INDEPEDENTE edisaun 2767, pajina 7, publika iha loron sesta 16 fulan setembru tinan 2022, Dili-Timor Leste.

Saida mak GAM no GAR ? liafuan ida ne’e la’os ona buat foun ba sosiedade kontemporanea Timor Leste tanba loron ba loron ema hotu-hotu sempre rona no ko’alia kona-ba ida ne’e.  Ema hotu-hotu nia hatene kona-ba GAM mak Grupu Arte Marsiais no GAR mak Grupu Arte Rituais.

Partikularmente Grupu Arte Marsiais (sigla GAM) sira entre hirak seluk mak hanesan Persaudaraan Setia Hati Terate (sigla PSHT), Ikatan Kera Sakti Putra Timor Leste (sigla IKS-PTL), Kmanek Oan Rai Klaran (sigla KORK), nst…no Grupu Arte Rituais (sigal GAR ) entre hirak seluk mak hanesan 77, nst…ne’ebé eziste iha ita-nia paíz.

Objektivu prinsipal husi GAM no GAR ho nia filozofia sira mak hametin volor relijioza, valor kultural, valor desportivu, valor sosial no kontribui harii sosiedade ida sein konflitu ne’ebé nakonu ho paz no estabilidade hahun husi uma laran, bairu, aldeia, suku, postu administrativu, munisipiu to’o nasionál.

Pratikamente, governu iha Polítika atu hametin no garantia Boas Práticas ba funsionamentu GAM no GAR nia atividade hotu-hotu mak governu konsulta ho entidades relevansia sira hodi kontribui ideia konstrutivu ne’ebé fundamenta lei ida hodi regula GAM no GAR nia aktividade sira iha Timor Leste, ho ida ne’e mak Parlamentu Nasional dekreta lei bazeia ba nu. 1 artigu 95 KRDTL hodi hamosu lei nu. 10/2008 16 julho[1] kona-ba ezersisiu arte marsiais nian.

Haree ba realidade ne’ebé nakonu ho violensia, konflitu, problema iha sosiedade nia let mak governu liu husi konsellu ministru hamosu resolusaun nu.16/2013[2] hodi halo estinsaun ba GAM no GAR iha TL. Maibe iha tinan 2020 governu hamosu resolusaun nu. 4/2020 hodi halo revogasaun ba resolusaun governu nu. 16/2013  kona-ba estinsaun ba GAM. Ho ida ne’e GAM no GAR nia aktividade atual funsiona fila fali.

GAM no GAR bele hala’o  aktividade  iha teritoriu nasionál maibe tenki hakruk no kumpri lei nu.5/2017 19 abril kona-ba regime júridico relativo a pratica de artes maciais, arte rituais, armas brancas, rama ambon e quinta alteração ao codigo penal no regra husi Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM) iha paíz TL.

Ho ida ne’e, legalmente ona katak se de’it husi membru GAM no GAR mak komete krimi KRAM sei foti samada tuir diretiva duruak hodi kumpri sansaun administrativu tanba iha segundu diretiva KRAM nian haktuir katak bainhira membru husi GAM no GAR komete infrasaun sei hetan samada atensaun, bele hetan suspensaun ba kualkér aktividade GAM no GAR nian iha teritoriu nasionál no bele aplika koima husi $ 200 to'o $2.000 dollares Amerikanu ba individu ne’ebé komete krimi. Bainhira membru sira husi GAM no GAR komete krimi publiku sei responsabilidade idak-idak nian.

Tanba  ne’e, mai ita hotu-hotu hamutuk tantu labarik, joven, idozu sira, ho filozofia nasionál ida katak harii paz no estabilidade iha uma laran, bairu, aldeia, suku, postu administrativu, munisipiu to’o nasionál, harii sosiedade ida sein konflitu ne’ebé nakonu ho valor relijioza, kultural, sosial ne’ebé la iha deskriminasaun ba rasa, ideolojia, ekonomia, politika, relijiaun no la iha esplorasaun husi ema ba ema no husi sistema ba ema iha ita-nia rain doben Timor Leste hodi nune’e ita sai ezemplu pozitivu ba nasaun sira seluk ne’ebé eziste iha mundu.

 

Referénsia

Jornal da republika, seria I nu. 29

Jornal da República, Resolucão do Governo

jornal DIARIU INDEPEDENTE edisaun 2767, pajina 7, Dili-TL



[1]  Jornal da republika, seria I nu. 29

[2] Jornal da República, Resolucão do Governo