HANOIN
: LA’OS REALIDADE, PERMANENTE, FRAZIL
imajen kopia husi google |
Redasaun badak ida ne'e, ko'alia kona-ba hanoin iha karakteristika tolu, ne'ebe ita infrenta iha moris loron-loron. klaru katak iha balun konkorda no balun diskorda ho argumentu hirak tuir mai. maibe liman nakdedar hakerek. Tanba ne'e, nakloke ba kritika, sujestaun no ideia sira ne'ebe fo liu husi komentariu.
Ema hotu-hotu iha
problema, terus no susar maibe diferente
entre ida ho seluk tanba ema nia moris ho hanoin la hanesan. Tuir koridor
idiealista, ema nia moris loron-loron
hasoru problema, ne’e tanba mai husi hanoin, barak liu mai husi hanoin ba
futuru no arepende ho pasadu. Ema ne’ebe
hanoin di’ak mak bele hakat liu problema, terus no susar iha moris loron-loron
nian, maibe ho hanoin ne’ebe ladi’ak, nafatin hasoru realidade moris ne’e, ho ida
ne’e, asuntu sira ne’ebe kiik no fasil sai hanesan asuntu ne’ebe boot no difisil, nune’e susar tebes atu halo no fó solusaun tanba ho hanoin ne’ebe duvida no
arepende ka ho hanoin ne’ebe ladi’ak.
Wainhira loron-loron ho hanoin duvida ba futuru no
hanoin arepende ba pasadu ne’ebe terus tebes, signifika moris la iha funsaun ba
ita-nia aan no ba ema seluk ka sosiedade tanba buat kiik sai hanesan buat boot
no buat fasil halo sai buat ne’ebe difisil liu. Ho iha ne’e, ita-nia prezensa so
aumenta problema, terus no susar ba ita-nia aan rasik no posibilidade ba ema
seluk tanba halo ema seluk preokupa ho realidade moris ita nian. Tanba ne’e,
ema ho hanoin duvida ba futuru no hanoin barak arepende ba pasadu sei lasente
no la konsiente furak moris nian loloos.
Oinsa bele hatan ba
problema ida ne’e ? pasu dahuluk mak tenki kompriende didi’ak kona-ba, esensia
husi lala’ok hanoin ninian, tanba ejistensia konseitu lojiku hotu-hotu mai husi
hanoin, hahun ho ida ne'e mak ema halo asaun ruma, ne’ebé dook husi nia poder no kapasidade.
Partikularmente, hanoin iha
karakteristika baziku tolu, ne’ebé ema iha mak hanesan: dahuluk hanoin la’os
realidade, daruak hanoin provizoriamente, datoluk hanoin frazil. Karakter hanoin tolu ne’e, sai baze fundamental ba ema
ida tanba ida ne’e, presiza buka hatene idak-idak ninia koridor hodi ita bele hakat
liu dezafiu no problema iha hanoin.
Ko’alia kona-ba, hanoin
la’os realidade, klaru iha ema barak diskorda hanoin ida ne’e, maibe iha ne’e
atu argumenta de’it katak, hanoin la’os realidade maibe hanoin baze resposta husi
realidade ne’ebé eziste, no hanoin esensia husi abstratu, konseptual husi hanoin
ne’ebé iha.
Hanoin mós
provizoriamente, serteza balun diskorda ho konseitu ne’e, maibe sita de’it katak, hanoin ne’e la permanente ho rajaun hanoin mai (ya datang), hanoin ba/liu
(ya pergi/berlalu) no hanoin mudansa (ya berubah), hanoin mudansa
depedende ba situasaun no kondisaun ne’ebé iha, nu’udar ezemplu: moras hanoin
hotu iha mudansa, kolen hanoin movimentu la dun di’ak, wainhira bosu hanoin la’o
normal maibe kuandu hamlaha hanoin la funsiona ho di’ak no servisu la maksimal no sai preokupasaun boot.
Hanoin mos frazil, tanba buat ne'ebe ita hanoin, dalaruma loos no dalaruma sala, la’os hanoin hotu-hotu loos no
sala, maibe tanba dalaruma fiar demais ba saida mak iha hanoin, nune’e lori ita
ba terus, susar no hamosu konflitu, kria violensia no halo hahalok aat tantu ba
an no ba ema seluk, tanba hanoin sempre iha mudansa husi segundu ba minutu husi
minitu ba oras no husi oras ba loron, tuir kondisaun no situasaun saida de’it mak
ita hasoru iha moris.
Tanba ne’e, atu netraliza
hanoin ne’ebé iha, presiza auto-dialogu entre pensamentu no sentimentu, depois
halo asaun tuir rejultadu dialogu ne’ebé iha. Labele uza semtimentu ignora pensamentu no keta uza pensamentu ignora sentimentu, atu foti desizaun hodi
halo asaun, importante hanoin analiza/auto-dialogu, eskolla rejultadu dialogu no
ikus liu mak halo asaun.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar