Abrão Saldanha: PROBLEMA NE’EBÉ KOMETE HUSI FOINSA’E
ESTADU,
GOVERNU NO SOSIEDADE HOTU TENKI TAU MATAN
Iha loron
21 setembru tinan 2022 nu’udar loron importante
ba mundu inkliu Timor Leste tanba
konsidera loron DAME MUNDIAL. Ho ida ne’e joven sira ne'ebe haknar an iha organizasaun voluntariu Yuoth Peace Building in Timor Leste (YPBTL) organiza aktividade
selebrasaun loron importante ida ne’e ho mrsa dame hahu iha jardin 5 de maiu mai to'o iha rejidensia Sekretariu Estadu
Juventude no Desportu Timor Leste nian. Ho tema
DAME MAK SAVE BA DEZENVOLVIMENTU.
Intervensaun badak husi
Sua Exelesia Sr. Abrão Saldanha, ba selebrasaun loron Dame Mundial ida ne’e ba joven sira ne’ebé partisipa iha
aktividade refere.
Loos duni iha realidade
konflitu ne’ebé mosu iha fatin-fatin rona mak joven nia naran. Problema entre individu ho individu, individu ho grupu
no grupu ho organizasaun sira ne’ebé
eziste iha ita-nia paíz, klaru konflitu hirak ne’e maioria komete husi
joven idade produtivu sira maibe sala la’os husi sira maibe liu husi prosesu naruk iha pasadu nune’e responsabilidade
ema hotu-hotu nian.
Konflitu, problema no
violensia oioin ne’ebé akontese ne’e impaktu husi kolonializasaun Portugal durante 450 anus no Indonesia durante 24 anus, nune’e inan no aman iha esperensia no sai hanesan kultura ka toman ida husi
familia. Ho ida ne’e, pensamentu ema nian atualidade laharee ba kauza no impktu
sira husi pasadu ho ida ne’e, sosiedade sira lais loos julga joven nu'udar autor ba konflitu no violensia sira.
Problema sira ne’ebé
eziste estadu, governu no sosiedade tomak tenki tau matan tanba ida ne’e iha ita-nia uma laran rasik. Resolve no tau
matan La’os mós ho
dalan hatudu liman ba sira, liu-liu ita-sira
joven keta hanoin aat ba maluk seluk,
grupu seluk no organizasaun seluk tanba ida ne’e la di’ak, ne’e sala ona, hahu
konflitu mak iha ne’e tanba iha ona
grupu ida di’ak no grupu ida aat, konflitu nia hun mak nee ona, basa joven sira
lakon sira-nia auto-istima husi sosiedade, ho ida ne’e sira hakarak afirma an hodi halo buat saida de’it mak sira hakarak, tanba
ne’e presiza investe ( Abrão Nokosiku Saldanha).
Ironiku liu tan estadu,
governu no familia iha espektativa ka
hakarak ida ne’ebé aas ba foinsa’e sira katak joven tenki halo di’ak, atetude
di’ak, kria kampu servisu ba an, hahalok di’ak iha sosiedade, sai ai-rin nasaun
nian, keta kria konflitu, keta kria problema, kontribui ba paz no estabilidade
nasionál, nst…
Estadu, governu no
familia haluhan an, tanba sa ? tanba estadu no governu seidauk iha politika
serteza ba joven sira, hahú tempu uluk to’o agora, la investe, la kapasita
mentalidade joven sira nian, públiku kestiona Sistema edukasaun, ekonomia,
kampu servisu menus, nst.. familia barak liu-liu inan no aman, la barik moris
mai nia inan aman preokupasaun menus ba oan, preokupasuan naton kona-ba oan nia
estudu, eskola iha ne’ebe ? eskola di’ak
ka ladi’ak ?, la prokupa kona-ba han halo nu’usa, servisu oinsa lapreokupa, ba
ne’ebé la preokupa, halo saida la preokupa, wainhira oan bo’ot tiha no joven
tiha mak inan aman nia espekta los oan atu di’ak, ne’e di’ak oinsa? Oan kikoan lapreokupa, la preokupa oan nia eskola, laprokupa oan nia moris, agora joven
tiha hahalok hanesan ne’e obriga tenki sai di’ak, ne’e di’ak oinsa? Ne’e labele
sala iha joven nia liman, maibe sala ita hotu nian, tanba tinan barak la halo buat
ruma ba joven sira, sira sei tinan lima no nen ita halo saida ba sira? agora sira iha ona tinan ruanulu no agora buka hakarak ba an lolos, sira halo
tun halo sae, sira halo konflitu pasensia.
Atu halakon konflitu no
hahun kedan husi kiik familia liu-liu inan ho aman tenki tau atensaun masimu ba
oan no orienta tuir normas etika no moral familia no sosiedade nian, estadu no
governu tenki fasilita formasaun no kapasitasaun sientifiku, teknolojiku tuir era kontemporanea. Tanba atu joven sai di’ak ne’e la’os
baratu, la’os iha loja china ita ba hola de’it maibe estadu, governu no familia
tenki investe,tenki fera ulun, tenki ajuda sira, tenki halo lei, fo dalan, tenki
iha solusaun ba sira, hamutuk ho joven sira, promove labarik, joven sira-nia
talentu, abilidade no kapasidade sira, familia liu-liu inan ho aman diriji no
orienta sira hahú husi idade kiik to’o joven, estadu no governu tenki iha politika
serteza no kria kondisaun dignu ba labarik no joven sira hotu-hotu ho ida ne’e
mak ita bele reduz konflitu no prolema sira ne’ebé komete husi joven sira.( Abrão
Nokosiku Saldanha).
Realidade ita observa violensia
sai hanesan kultura ida iha sosiedade, atu halo kotu violensia para harii paz ida duradora tenki iha revolusaun
mentalidade hahú husi labarik kiik, joven no idozu atu nune’e hakotu kulturas
violensia hodi harii fali paz duradoura iha ita-nia paíz, ne’e hahú husi ema idak-idak.
Atu iha paz ida duradora no hahu fali kultura la iha violensia, tenki iha mos
dezenvolvimentu setor sira seluk hanesan edukasaun, saude, ekonomika, politika,
turizmu, sosial no sira seluk ne’ebé mak bele asesgura iha justisa, ida ne’e estadu,
governu, sosiedade no foinsa’e sira presiza hanoin atu halo, liu-liu muda fali
imajen ida ita nian ka apelidu ida joven tudador, ne’e so ita rasik mak provas
ida ne’e hodi nune’e joven nia apelidu tau fali kontribuidor no autor ba paz no
dezenvolvimentu.
Tanba ne’e estadu,
governu no sosiedade liu-liu familia tenki tau matan, orienta, diriji oan sira
hahu husi kiik to’o idade produtivu ka joven, estadu no governu iha politika
klaru ba joven sira, iha asaun ba politika ne’ebé iha ona ba joven sira. hahu
hanoin kona-ba oinsa esplora joven sira nia potensia, para hatudu sira-nia
kapasidade, abilidade no talentu sira, suporta no motiva joven sira hodi kore an husi apelidu dehan halo problemador, esforsu ba joven
sira-nia kreatividade oioin, para hatutan joven sira-nia potensia, bele aproveita
sira-nia potensia, ba buat ne’ebe mak di’ak liu hodi nune’e halakon konflitu
hari paz perfeitu iha sosiedade.
Tanba ho paz deit mak ita
bele garantia estabilidade, tanba sa estabilidade ne’e importante? Antes ba
dame iha uluk estabilidade basa estabilidade mak kondisaun ba dezenvolvimentu
ida tanba estabilidade ne’e katak kondisaun ne’ebé la iha mudansa, fó
oportunidade ba ema atu halo buat hotu iha nia vida tomak, estadu karik iha
planu la iha sofre oioin, para altera situasaun ,tanba sira iha adaptasaun oioin,
kondisaun ida ne’ebé fó biban ba ema atu halo sevisu, se ida ne’e la iha,
servisu sei la iha, ema sei la bele halo sira-nia aprojetu no estadu eh governu
labele halo projetu entaun paz ne’e sei la iha nafatin tanba justisa ne’e la iha. Tanba ne’e mai ita hamutuk kore
an tomak husi konflitu hotu-hotu hodi hamrik iha fileira ida solusaun ba povu
no rai ida ne’e.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar