Rabu, 21 September 2022

Abrão Saldanha: PROBLEMA NE’EBÉ KOMETE HUSI FOINSA’E ESTADU, GOVERNU NO SOSIEDADE HOTU TENKI TAU MATAN

 

Abrão  Saldanha: PROBLEMA NE’EBÉ KOMETE HUSI FOINSA’E

ESTADU, GOVERNU NO SOSIEDADE HOTU TENKI TAU MATAN



Iha loron 21 setembru tinan 2022  nu’udar loron importante ba mundu inkliu Timor Leste  tanba konsidera loron  DAME MUNDIAL.  Ho ida ne’e joven sira ne'ebe haknar an iha organizasaun voluntariu Yuoth Peace Building in Timor Leste (YPBTL) organiza aktividade selebrasaun loron importante ida ne’e ho mrsa dame hahu iha jardin 5 de maiu mai to'o iha rejidensia Sekretariu Estadu Juventude no Desportu Timor Leste nian. Ho tema  DAME MAK SAVE BA DEZENVOLVIMENTU.

Intervensaun badak husi Sua Exelesia Sr. Abrão Saldanha, ba selebrasaun loron Dame Mundial  ida ne’e ba joven sira ne’ebé partisipa iha aktividade refere.

Loos duni iha realidade konflitu ne’ebé mosu iha fatin-fatin rona mak joven nia naran. Problema  entre individu ho individu, individu ho grupu no grupu ho organizasaun sira ne’ebé  eziste iha ita-nia paíz, klaru konflitu hirak ne’e maioria komete husi joven idade produtivu sira maibe sala la’os husi sira maibe liu husi prosesu naruk iha pasadu nune’e responsabilidade ema hotu-hotu nian.

Konflitu, problema no violensia oioin ne’ebé akontese ne’e impaktu husi kolonializasaun Portugal  durante 450 anus no Indonesia durante  24 anus, nune’e inan no aman iha esperensia  no sai hanesan kultura ka toman ida husi familia. Ho ida ne’e, pensamentu ema nian atualidade laharee ba kauza no impktu sira husi pasadu ho ida ne’e, sosiedade sira lais loos  julga  joven nu'udar autor ba konflitu no violensia sira.

Problema sira ne’ebé eziste estadu, governu no sosiedade tomak tenki tau matan tanba ida ne’e  iha ita-nia uma laran rasik. Resolve no tau matan La’os mós ho dalan  hatudu liman ba sira, liu-liu ita-sira joven keta  hanoin aat ba maluk seluk, grupu seluk no organizasaun seluk tanba ida ne’e la di’ak, ne’e sala ona, hahu konflitu mak  iha ne’e tanba iha ona grupu ida di’ak no grupu ida aat, konflitu nia hun mak nee ona, basa joven sira lakon sira-nia auto-istima husi sosiedade, ho ida ne’e sira hakarak afirma  an hodi  halo buat saida de’it mak sira hakarak, tanba ne’e presiza investe ( Abrão Nokosiku Saldanha).

Ironiku liu tan estadu, governu  no familia iha espektativa ka hakarak ida ne’ebé aas ba foinsa’e sira katak joven tenki halo di’ak, atetude di’ak, kria kampu servisu ba an, hahalok di’ak iha sosiedade, sai ai-rin nasaun nian, keta kria konflitu, keta kria problema, kontribui ba paz no estabilidade nasionál, nst…

Estadu, governu no familia haluhan an, tanba sa ? tanba estadu no governu seidauk iha politika serteza ba joven sira, hahú tempu uluk to’o agora, la investe, la kapasita mentalidade joven sira nian, públiku kestiona Sistema edukasaun, ekonomia, kampu servisu menus, nst.. familia barak liu-liu inan no aman, la barik moris mai nia inan aman preokupasaun menus ba oan, preokupasuan naton kona-ba oan nia estudu,   eskola iha ne’ebe ? eskola di’ak ka ladi’ak ?, la prokupa kona-ba han halo nu’usa, servisu oinsa lapreokupa, ba ne’ebé la preokupa, halo saida la preokupa, wainhira oan bo’ot tiha no joven tiha mak inan aman nia espekta los oan atu di’ak, ne’e di’ak oinsa? Oan kikoan  lapreokupa, la preokupa oan nia  eskola, laprokupa oan nia moris, agora joven tiha hahalok hanesan ne’e obriga tenki sai di’ak, ne’e di’ak oinsa? Ne’e labele sala iha joven nia liman, maibe sala ita hotu nian, tanba tinan barak la halo buat ruma ba joven sira, sira sei tinan lima no nen ita halo saida ba sira?  agora sira iha ona tinan ruanulu  no agora buka hakarak ba an lolos, sira halo tun halo sae, sira halo konflitu pasensia.

 

Atu halakon konflitu no hahun kedan husi kiik familia liu-liu inan ho aman tenki tau atensaun masimu ba oan no orienta tuir normas etika no moral familia no sosiedade nian, estadu no governu tenki fasilita formasaun no kapasitasaun sientifiku, teknolojiku  tuir era kontemporanea. Tanba atu joven sai di’ak ne’e la’os baratu, la’os iha loja china ita ba hola de’it maibe estadu, governu no familia tenki investe,tenki fera ulun, tenki ajuda sira, tenki halo lei, fo dalan, tenki iha solusaun ba sira, hamutuk ho joven sira, promove labarik, joven sira-nia talentu, abilidade no kapasidade sira, familia liu-liu inan ho aman diriji no orienta sira hahú husi idade kiik to’o joven, estadu no governu tenki iha politika serteza no kria kondisaun dignu ba labarik no joven sira hotu-hotu ho ida ne’e mak ita bele reduz konflitu no prolema sira ne’ebé komete husi joven sira.( Abrão Nokosiku Saldanha).

Realidade ita observa violensia sai hanesan kultura ida iha sosiedade, atu halo kotu violensia para harii  paz ida duradora tenki iha revolusaun mentalidade hahú husi labarik kiik, joven no idozu atu nune’e hakotu kulturas violensia hodi harii fali paz duradoura iha ita-nia paíz, ne’e hahú husi ema idak-idak. Atu iha paz ida duradora no hahu fali kultura la iha violensia, tenki iha mos dezenvolvimentu setor sira seluk hanesan edukasaun, saude, ekonomika, politika, turizmu, sosial no sira seluk ne’ebé mak bele asesgura iha justisa, ida ne’e estadu, governu, sosiedade no foinsa’e sira presiza hanoin atu halo, liu-liu muda fali imajen ida ita nian ka apelidu ida joven tudador, ne’e so ita rasik mak provas ida ne’e hodi nune’e joven nia apelidu tau fali kontribuidor no autor ba paz no dezenvolvimentu.

Tanba ne’e estadu, governu no sosiedade liu-liu familia tenki tau matan, orienta, diriji oan sira hahu husi kiik to’o idade produtivu ka joven, estadu no governu iha politika klaru ba joven sira, iha asaun ba politika ne’ebé iha ona ba joven sira. hahu hanoin kona-ba oinsa esplora joven sira nia potensia, para hatudu sira-nia kapasidade, abilidade no talentu sira, suporta no motiva  joven sira hodi kore an husi apelidu  dehan halo problemador, esforsu ba joven sira-nia kreatividade oioin, para hatutan joven sira-nia potensia, bele aproveita sira-nia potensia, ba buat ne’ebe mak di’ak liu hodi nune’e halakon konflitu hari paz perfeitu  iha sosiedade.

Tanba ho paz deit mak ita bele garantia estabilidade, tanba sa estabilidade ne’e importante? Antes ba dame iha uluk estabilidade basa estabilidade mak kondisaun ba dezenvolvimentu ida tanba estabilidade ne’e katak kondisaun ne’ebé la iha mudansa, fó oportunidade ba ema atu halo buat hotu iha nia vida tomak, estadu karik iha planu la iha sofre oioin, para altera situasaun ,tanba sira iha adaptasaun oioin, kondisaun ida ne’ebé fó biban ba ema atu halo sevisu, se ida ne’e la iha, servisu sei la iha, ema sei la bele halo sira-nia aprojetu no estadu eh governu labele halo projetu entaun paz ne’e sei la iha nafatin tanba justisa  ne’e la iha. Tanba ne’e mai ita hamutuk kore an tomak husi konflitu hotu-hotu hodi hamrik iha fileira ida solusaun ba povu no rai ida ne’e.

 

 

 

Tidak ada komentar:

Posting Komentar