MEMBRU
GAM NO GAR KOMETE KRIMI SEI
MULTA
$200-$2.000 DOLLAR
![]() |
imajen kopia iha google |
Iha redasaun ida ne’e ko’alia
kona-ba membru GAM no GAR sira ne’ebé komete krimi iha fatin ne’ebe de’it sei
hetan sansaun tuir normas husi KRAM ninian. Informasaun sira ne’e hetan husi
jornal DIARIU INDEPEDENTE edisaun 2767, pajina 7, publika iha loron sesta 16 fulan
setembru tinan 2022, Dili-Timor Leste.
Saida mak GAM no GAR ? liafuan
ida ne’e la’os ona buat foun ba sosiedade kontemporanea Timor Leste tanba loron
ba loron ema hotu-hotu sempre rona no ko’alia kona-ba ida ne’e. Ema hotu-hotu nia hatene kona-ba GAM mak Grupu
Arte Marsiais no GAR mak Grupu Arte Rituais.
Partikularmente Grupu
Arte Marsiais (sigla GAM) sira entre hirak seluk mak hanesan Persaudaraan Setia Hati
Terate (sigla PSHT), Ikatan Kera Sakti Putra Timor Leste (sigla IKS-PTL), Kmanek
Oan Rai Klaran (sigla KORK), nst…no Grupu Arte Rituais (sigal GAR ) entre hirak seluk mak hanesan 77, nst…ne’ebé
eziste iha ita-nia paíz.
Objektivu prinsipal husi GAM
no GAR ho nia filozofia sira mak hametin volor relijioza, valor kultural, valor
desportivu, valor sosial no kontribui harii sosiedade ida sein konflitu ne’ebé
nakonu ho paz no estabilidade hahun husi uma laran, bairu, aldeia, suku, postu administrativu,
munisipiu to’o nasionál.
Pratikamente, governu iha
Polítika atu hametin no garantia Boas
Práticas ba funsionamentu GAM no GAR nia atividade hotu-hotu mak governu konsulta
ho entidades relevansia sira hodi kontribui ideia konstrutivu ne’ebé
fundamenta lei ida hodi regula GAM no GAR nia aktividade sira iha Timor
Leste, ho ida ne’e mak Parlamentu Nasional dekreta lei bazeia ba nu. 1 artigu
95 KRDTL hodi hamosu lei nu. 10/2008 16 julho[1] kona-ba ezersisiu arte
marsiais nian.
Haree ba realidade ne’ebé
nakonu ho violensia, konflitu, problema iha sosiedade nia let mak governu liu
husi konsellu ministru hamosu resolusaun nu.16/2013[2] hodi halo estinsaun ba GAM
no GAR iha TL. Maibe iha tinan 2020 governu hamosu resolusaun nu. 4/2020 hodi
halo revogasaun ba resolusaun governu nu. 16/2013 kona-ba estinsaun ba GAM. Ho ida ne’e GAM no
GAR nia aktividade atual funsiona fila fali.
GAM no GAR bele hala’o aktividade iha teritoriu nasionál maibe tenki hakruk no
kumpri lei nu.5/2017 19 abril kona-ba regime júridico relativo a pratica de
artes maciais, arte rituais, armas brancas, rama ambon e quinta alteração ao
codigo penal no regra husi Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM) iha paíz
TL.
Ho ida ne’e, legalmente
ona katak se de’it husi membru GAM no GAR mak komete krimi KRAM sei foti samada
tuir diretiva duruak hodi kumpri sansaun administrativu tanba iha segundu
diretiva KRAM nian haktuir katak bainhira membru husi GAM no GAR komete infrasaun
sei hetan samada atensaun, bele hetan suspensaun ba kualkér aktividade GAM no
GAR nian iha teritoriu nasionál no bele aplika koima husi $ 200 to'o $2.000 dollares
Amerikanu ba individu ne’ebé komete krimi. Bainhira membru sira husi GAM no GAR
komete krimi publiku sei responsabilidade idak-idak nian.
Tanba ne’e, mai ita hotu-hotu hamutuk tantu labarik,
joven, idozu sira, ho filozofia nasionál ida katak harii paz no estabilidade
iha uma laran, bairu, aldeia, suku, postu administrativu, munisipiu to’o nasionál,
harii sosiedade ida sein konflitu ne’ebé nakonu ho valor relijioza, kultural,
sosial ne’ebé la iha deskriminasaun ba rasa, ideolojia, ekonomia, politika, relijiaun
no la iha esplorasaun husi ema ba ema no husi sistema ba ema iha ita-nia rain
doben Timor Leste hodi nune’e ita sai ezemplu pozitivu ba nasaun sira seluk ne’ebé
eziste iha mundu.
Referénsia
Jornal
da republika, seria I nu. 29
Jornal
da República, Resolucão do Governo
jornal DIARIU INDEPEDENTE edisaun 2767, pajina 7, Dili-TL
Tidak ada komentar:
Posting Komentar