Kamis, 15 September 2022

MEMBRU GAM NO GAR KOMETE KRIMI SEI MULTA $200-$2.000 DOLLAR

 

MEMBRU GAM NO GAR KOMETE KRIMI SEI

MULTA $200-$2.000 DOLLAR

imajen kopia iha google

Iha redasaun ida ne’e ko’alia kona-ba membru GAM no GAR sira ne’ebé komete krimi iha fatin ne’ebe de’it sei hetan sansaun tuir normas husi KRAM ninian. Informasaun sira ne’e hetan husi jornal DIARIU INDEPEDENTE edisaun 2767, pajina 7, publika iha loron sesta 16 fulan setembru tinan 2022, Dili-Timor Leste.

Saida mak GAM no GAR ? liafuan ida ne’e la’os ona buat foun ba sosiedade kontemporanea Timor Leste tanba loron ba loron ema hotu-hotu sempre rona no ko’alia kona-ba ida ne’e.  Ema hotu-hotu nia hatene kona-ba GAM mak Grupu Arte Marsiais no GAR mak Grupu Arte Rituais.

Partikularmente Grupu Arte Marsiais (sigla GAM) sira entre hirak seluk mak hanesan Persaudaraan Setia Hati Terate (sigla PSHT), Ikatan Kera Sakti Putra Timor Leste (sigla IKS-PTL), Kmanek Oan Rai Klaran (sigla KORK), nst…no Grupu Arte Rituais (sigal GAR ) entre hirak seluk mak hanesan 77, nst…ne’ebé eziste iha ita-nia paíz.

Objektivu prinsipal husi GAM no GAR ho nia filozofia sira mak hametin volor relijioza, valor kultural, valor desportivu, valor sosial no kontribui harii sosiedade ida sein konflitu ne’ebé nakonu ho paz no estabilidade hahun husi uma laran, bairu, aldeia, suku, postu administrativu, munisipiu to’o nasionál.

Pratikamente, governu iha Polítika atu hametin no garantia Boas Práticas ba funsionamentu GAM no GAR nia atividade hotu-hotu mak governu konsulta ho entidades relevansia sira hodi kontribui ideia konstrutivu ne’ebé fundamenta lei ida hodi regula GAM no GAR nia aktividade sira iha Timor Leste, ho ida ne’e mak Parlamentu Nasional dekreta lei bazeia ba nu. 1 artigu 95 KRDTL hodi hamosu lei nu. 10/2008 16 julho[1] kona-ba ezersisiu arte marsiais nian.

Haree ba realidade ne’ebé nakonu ho violensia, konflitu, problema iha sosiedade nia let mak governu liu husi konsellu ministru hamosu resolusaun nu.16/2013[2] hodi halo estinsaun ba GAM no GAR iha TL. Maibe iha tinan 2020 governu hamosu resolusaun nu. 4/2020 hodi halo revogasaun ba resolusaun governu nu. 16/2013  kona-ba estinsaun ba GAM. Ho ida ne’e GAM no GAR nia aktividade atual funsiona fila fali.

GAM no GAR bele hala’o  aktividade  iha teritoriu nasionál maibe tenki hakruk no kumpri lei nu.5/2017 19 abril kona-ba regime júridico relativo a pratica de artes maciais, arte rituais, armas brancas, rama ambon e quinta alteração ao codigo penal no regra husi Komisaun Reguladora Arte Marsiais (KRAM) iha paíz TL.

Ho ida ne’e, legalmente ona katak se de’it husi membru GAM no GAR mak komete krimi KRAM sei foti samada tuir diretiva duruak hodi kumpri sansaun administrativu tanba iha segundu diretiva KRAM nian haktuir katak bainhira membru husi GAM no GAR komete infrasaun sei hetan samada atensaun, bele hetan suspensaun ba kualkér aktividade GAM no GAR nian iha teritoriu nasionál no bele aplika koima husi $ 200 to'o $2.000 dollares Amerikanu ba individu ne’ebé komete krimi. Bainhira membru sira husi GAM no GAR komete krimi publiku sei responsabilidade idak-idak nian.

Tanba  ne’e, mai ita hotu-hotu hamutuk tantu labarik, joven, idozu sira, ho filozofia nasionál ida katak harii paz no estabilidade iha uma laran, bairu, aldeia, suku, postu administrativu, munisipiu to’o nasionál, harii sosiedade ida sein konflitu ne’ebé nakonu ho valor relijioza, kultural, sosial ne’ebé la iha deskriminasaun ba rasa, ideolojia, ekonomia, politika, relijiaun no la iha esplorasaun husi ema ba ema no husi sistema ba ema iha ita-nia rain doben Timor Leste hodi nune’e ita sai ezemplu pozitivu ba nasaun sira seluk ne’ebé eziste iha mundu.

 

Referénsia

Jornal da republika, seria I nu. 29

Jornal da República, Resolucão do Governo

jornal DIARIU INDEPEDENTE edisaun 2767, pajina 7, Dili-TL



[1]  Jornal da republika, seria I nu. 29

[2] Jornal da República, Resolucão do Governo

Tidak ada komentar:

Posting Komentar