Minggu, 30 Juni 2019

KONSEITU MORAL



KONSEITU MORAL


Ajor Domingos Amaral
77849385

Rezumu

          Iha traballu ida ne’e sei ko’alia  kona-ba Konseitu Moral, haree ba realidade moral orienta ema nia komportamentu no orienta ema halo buat ne’ebé di’ak entre ema seluk iha sosiedade laran. hahú husi moris moral eziste ona iha uma laran hafoin desenvolve sai ba sosiedade hodi halo ema  hatene di’ak ka at,sala ka los eh halo ema hatene respitu ema seluk no regra iha sosiedade leet tantu kulturál,tradisionál,relijioza,sosiál ho ida ne’e moral nu’udar xavé ne’ebé importante iha ema nia moris.

Liafuan xavé
Moral

Realmente moral hábitu ida ne’ebé orienta ema hotu-hotu atu la’o tuir normas mak iha tantu iha familia,grupu,kultura,sosiedade mezmu diferente normas, fatin, tempu,no ambiente, maibe ema tenki la’o tuir normas sira ne’e. Moral mós orienta ema nia moris loro-loron  hodi hatene respeitu no hadomi ema seluk,no halo ema konsiente hodi labele aplika hahalok imoral no amoral iha moris.
Partikularmente moral orienta ita ko’alia liafuan ne’ebé di’ak ba ita-nia inan,aman,maun,alin, kolega,no ba ema hotu-hotu,husi liafuan ne’ebé di’ak fó valor ba ema no bele halo harmonia no amizade di’ak entre ita ho ema seluk. Faktor importante ba moral mak inisiu husi individu ba familia_grupu_sosiedade.
Tamba ne’e moral kostume ida ne’ebé orienta ema nia komportamentu hodi obdese ba normas sira iha familia,sosiedade,grupu,kultura,tradisaun,ne’ebé hartur ona,mezmu diferente intensaun,desizaun,aksaun ho ema seluk maibe importante mak halo adaptasaun tuir normas sira mak iha. Tamba moral halo ema konsiente hodi hatudu hahalok di’ak iha sosiedade nia le’et no orienta ema hotu iha konsensia moral atu hatene ida ne’ebé mak di’ak no ida ne’ebe mak ladi’ak eh ida ne’ebé mak sala no ida ne’ebé mak los.


Moral husi lian latin  katak moralis signifika maneira,komportamentu ou kostume,entaun moral kostume ida ne’ebe orienta ita-nia komportamentu ka hahalok moris loron-loron nian, iha uma laran no ba sosiedade nia le’et no la’o tuir normas sira hotu-hotu mak iha.husi disionariu tetun ofisiál defini morál katak regra ka disiplina kona-ba halo buat ne’ebé di’ak no sees husi buat ne’ebé aat.
Moral konjuntu regra sira husi kultura,eduksaun,tradisaun no iha ita-nia vida loro-loron ne’ebé orienta komportamentu umanu iha sodiedade leet.regra sira difinida husi moral hodi regula umanu atu halo tuir buat ne’ebé di’ak eh bom kostume,ne’ebé assosiadu ho valores koletiva kada kultura eh kada sosiedade no konsénsia individual hodi hatene eskolla ida ne’ebé di’ak no aat,sala no loos atu nune’e bele moris iha paz no harmonia.ezemplu husi tradisaun Timor nian : hala’o serimonia kona-ba uma-lulik hotu-hotu mama-malus antes sae ba uma laran no tau tais,belak,mortein,nst, normas hirak ne’e desde beiala sira no sei tutan otas ba otas sei hala’o nafatin rituais ne’e,tanba konstume ida ne’e metin ona.
Faktor importante ba moral mak inisiu husi  uma laran ka Inan,aman tamba sira iha responsabilidade ne’ebé bo’ot atu akompaña no eduka oan sira sai ema ne’ebé di’ak no hatene respeitu inan,aman,familia tomak,kuandu iha uma laran oan sira respeitu inam aman, iha liur mos oan sira hatene respeitu ema seluk.tamba ne’e moral  hahú kuda husi  uma laran no respeitu uluk regra iha uma laran hafoin aplika sai ba iha sosiedade le’et.ezemplu, inan aman hanorin oan sira keta tolok ka hateten aat ema seluk iha fatin públiku.
Moral maka orienta ita-nia moris loro-loron hodi halo buat ne’ebé di’ak no orienta ita hatene kona-ba buat ne’ebé lo’os no sala, di’ak no aat hodi nune’e ita bele aplika buat di’ak iha moris loron-loron. Sorin seluk moral orienta ita ko’alia liafuan ne’ebé di’ak ho ita-nia inan,aman,kolega,no ba ema hotu, tambá ko’alia liafuan  ne’ebé di’ak mak individu no sosiedade  sei fó valor ne’ebé di’ak ba ita.ezemplu, la baku ema arbiru,la tolok ema,la nauk ema nia sasan,la oho ema,nst..
        Iha sosiedade nia le’et ita tenki halo tuir regra hotu ne’ebé sosiedade sira adapta ona ka moris tuir ona, ita tenki moris tuir no lao tuir regra sosiedade ne’e nian. Realmente iha fatin seluk ba fatin seluk regra sosiedade nian lahanesan maibe ita nafatin lao tuir regra sosiedade mak ita iha ba, importante keta aplika atitude ne’ebé iha ita-nia sosiedade adapta ona ba iha sosiedade sira seluk ne’ebe ita viagem ba.tamba ne’e moral orienta ita iha tempu saida de’it hodi ita halo tuir normas hotu mak iha.
Bainhira ita kontra prinsipiu moral ka normas hotu ne’ebé iha sosiedade nia leet ema hanaran ita imoral,ezemplu la respeitu ema,indisénsia,nst,.. no bainhira ita la halo tuir normas iha sosiedade nia leet ema hanaran ita amoral.ezemplu, sosiedade hotu determina keta oho ema maibe bainhira ita oho ema entaun ita amoral.


            Tamba ne’e moral sai xave ida ba ita-nia hahalok eh komportamentu  hotu, no mo’os sai xave ida ba ita-nia dignidade.moral orienta nia moris  lao tuir buat ne’ebe di’ak,  no orienta ita nia lia-fuan sira hotu ne’ebe ita koalia, Moral abitu obrigatoriu ida ne’ebé hodi ita lao tuir regra ka normas sosiedade ka grupu nian.tamba  hakarak sai ema ne’ebé di’ak no ema louva mak tenki obdese no respeitu regra ka normas sosiedade sira nian. moral halo ita hatene ida ne’ebé mak di’ak no at, sala no los hodi aplika iha moris lolon-loron.tamba prinsipiu husi moral mak orienta ita hodi honestidade,bondade,respeitu ema,determina sentidu moris kada individu no valor universal liu mak orienta komportamentu umanu iha relasaun ne’ebé saudavél no harmonia entre individu ho ema seluk.



REFERENSIA

https//www.opiniaun publiku kona ba moral, timor agora @emaill tl.com.
http://www.newmuslim.net/wp-content/uploads/2017/07/The-Foundations-of-Good-Moral-Character-2.jpg




Tidak ada komentar:

Posting Komentar